back to top

2. APRIL – SVJETSKI DAN SVJESNOSTI O AUTIZMU

Cilj je rana identifikacija poremećaja iz spektra autizma

  • Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. aprila prema odluci UN. Znak svjesnosti autizma-puzzle označavaju želju za povezivanje djelića i konačnim shvatanjem autizma.

             Pripremila : Amela Ovčina, dipl.defektolog – oligofrenolog

Autizam je neuro-razvojni  poremećaj i podrazumjeva širok dijapazon kliničkih karakteristika kojima se opisuju složeni razvojni poremećaji definisani ponašanjem djeteta tokom prve tri godine života i traju cijeli život.Važno je istaći da svaka dijagnoza je drugačija i svaka osoba u spektru ima različite simptome i potrebe.

Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje DSM-5 autizam je definisan kao poremećaj kojeg karakteriziraju odstupanja u socijalnoj interakciji i komunikaciji, igri, prisutnost ograničenim i suženim interesima, repetitivnog ponašanja, te teškoćama u govorno-jezičkom razvoju.

Međutim, neke osobe pokazuju jake strane kao što su: motoričke, matemičke, muzičke, likovne i dr.vještine.

Poremećaj iz spektra autizma zbog prirode nastanka i manifestacije je vrlo složen i zahtjeva transdisciplinarni pristup.

Pružaoci primarne zdravstvene zaštite imaju presudnu ulogu u ranom prepoznavanju razvojnih problema djeteta, koordinaciji podrške, njezi djeteta, kao i pružanju podrške porodici.

Suština  brige o djeci koja su u domenu  savjetodavnog rada svakog pedijatra pri JUDZKS jeste praćenje rasta i razvoja sve odojčadi i male djece putem sistematskih pregleda, kao i rano otkrivanje znakova ugroženosti razvoja. Zajedno sa članovima tima Centra za rani rast i razvoj pri JUDZKS u čijem sastavu su, osim pedijatara i psiholozi, defektolozi, fizioterapeuti, logopedi i drugi stračnjaci, u saradnji sa roditeljima sprovodi se procjena, detekcija djeteta i pruža savjetodavna podrška porodici i praćenje u okviru službe.

Preduzimaju se i specifične mjere i upućivanje na program intervencije, te ujedno  povezivanje i jačanje sa drugim sektorima poput obrazovanja,socijalne zaštite, te nevladinih organizacija.

Rano prepoznavanje simptoma PSA ima veliki značaj, jer omogućava da se blagovremeno sprovede procjena i upućivanje djeteta kada je to potrebno na dodatnu dijagnostiku u ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite.

Najnovija istraživanja u genetici, ranom otkrivanju i intervenciji, tehnološki napredak, intervencija usmjerena na senzorne izazove, poboljšanje socijalne komunikacija i interakcije baziraju se na razvoju alata i metoda za rano prepoznavanje simptoma PSA u prvim mjesecima života.

Rani znaci na koje treba obratiti pažnju primjećuju se u kontaktu s djetetom:

  • Ne uzvraća pogled u oči ili je pogled tek letimičan. Kontakt očima je ključan u ranoj socijalnoj interakciji i komunikaciji.
  • Ograničene geste socijalne komunikacije ( gesta pokazivanja prstom, ne uzvraća osmjeh, mahanje kako bi izrazilo svoje potrebe i interese) što značajno utiče na razvoj neverbalne komunikacije.
  • Ponavljajuće ponašanje i ograničeni interesi (fascinacija određenim predmetima, igračkama ili aktivnostima).
  • Odgoda u razvoju govora i jezika (vokalizacija može izostati, kao i gugutanje slogova gdje se kasnije se govor ne razvija pravilno, prisutne eholalije, ne odaziva se na vlastito ime).

Reakcija na senzorne podražaje može biti pojačana ili snižena (neobične reakcije na senzorne podražaje poput zvukova, svjetla, dodira ili ukusa).

Svi stručnjaci bi trebali imati za cilj što raniju identifikaciju poremećaja iz spektra autizma.

Svako dijete se razvija svojim ritmom,te postoje individualne razlike i treba biti oprezan kod dijagnosticiranja.

Prve godine života imaju imaju veliki uticaj na cjelokupni razvoj djeteta, a time i njegova postignuća i napredak u odrasloj dobi. Najznačajniji uticaj na rani razvoj, kada su u pitanju iskustva djeteta, dolazi iz odnosa i interakcije sa roditeljima.

 Osim stručnjaka roditelji imaju važnu ulogu, jer najbolje poznaju svoje dijete te mogu izraziti sumnju.Stoga briga o ranom razvoju djeteta sve vrijeme podrazumjeva i brigu o roditeljima i roditeljstvu.

Sve navedeno utiče na kvalitet života osobe, njihove porodice i ostalih u okruženju, što često vodi ka socijalnoj vulnerabilnosti i isključenosti iz opštih društvenih tokova.

Programom rane intervencije potičemo ostvarivanje razvojnih potencijala djeteta, sprečava se razvoj daljnih poteškoća, priprema djeteta za vrtić, školu, zapošljavanje i krajnji cilj  je što samostalniji život.

 

 

judzks.ba

DRUGI UPRAVO ČITAJU

spot_img

Možda vas zanima