Konak u Sarajevu – historijska rezidencija Sultanovih namjesnika
Konak u Sarajevu, rezidencijalno zdanje smješteno u sarajevskom naselju Bistrik, u općini Stari Grad, predstavlja važan historijski objekt iz vremena Osmanskog Carstva.
Izvorno sagrađen za potrebe sultanovih namjesnika u Sarajevu, konak je služio kao sjedište valije i uprave Bosanskog vilajeta. Danas je konak u vlasništvu Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Sultanovi namjesnici u Bosni mijenjali su svoja sjedišta tokom različitih perioda, boraveći u Sarajevu, Banjoj Luci i Travniku.
Rezidencije namjesnika, poznate kao saraji, begluk-saraji ili konaci, imale su ključnu ulogu u administrativnom životu regije.
Na mjestu današnje kasarne u Bistriku nalazio se stari begluk-saraj, izgrađen između 1453. i 1462. godine, koji je stradao 1697. godine.
Današnji konak podignut je nakon preseljenja namjesničkog sjedišta iz Travnika u Sarajevo za vrijeme uprave Šerif Topal Osman-paše 1869. godine. Predstavlja trokatnu reprezentativnu građevinu i bila je jedina zgrada na tri kata u Sarajevu kada je izgrađena.
Arhitektonski dizajn i enterijer
Konak, okružen visokim zidom, ima prilaze s istočne i zapadne strane. Projektirali su ga Splićani Franje Linardov i Franjo Moise u stilu osmanskog baroka.
U sklopu kompleksa nalazila se i manja zgrada, haremluk, koja je bila vezirov stan. Tokom austrougarske vladavine izvedeni su građevinski radovi na objektu i njegovoj okolini, uključujući uređenje dvorišnog prostora i postavljanje kamenih figura lavova.
Enterijer se odlikuje funkcionalnim rasporedom i opremljen je vrhunski izrađenim namještajem i umjetničkim djelima.
Unikatnost i Historijski Značaj
Konak u Sarajevu predstavlja jedan od najvažnijih objekata za povijest Bosne i Hercegovine, obuhvaćajući razdoblje od gotovo 150 godina.
Objekt je jedinstven u Bosni i Hercegovini kao sačuvani primjer konaka, nekadašnjeg sjedišta vezira.
Do 1878. godine, Konak je bio sjedište vlade, mjesto audijencija kod vezira, i godišnje mjesto zasjedanja Zemaljske skupštine. Nakon Berlinskog kongresa 1878., kada je Austro-Ugarskoj dodijeljena uprava nad Bosnom i Hercegovinom, u Konaku je formirana Narodna vlada.
Značaj tijekom Austro-Ugarske Vladavine
Tijekom austro-ugarske uprave, Konak je bio rezidencija poglavara zemlje. Austrijski car Franjo Josip I. boravio je u Konaku četiri dana tijekom posjeta Sarajevu u svibnju 1910. godine.
Nakon atentata na Franza Ferdinanda i Sofiju 1914. godine, njihova tijela su prenesena u Konak, gdje su preminuli od zadobivenih rana. U Konaku su obavljeni obdukcija i prikazivanje posmrtnog odara.
Upotreba u razdoblju Kraljevine Jugoslavije i Drugog svjetskog rata
Od 1918. do 1941. godine, Konak je koristio jugoslavenski vojni vrh, a služio je i kao kraljevska rezidencija. Prvi Medicinski fakultet u Bosni i Hercegovini, otvoren 1944. godine, bio je smješten u Konaku i susjednim zgradama.
Period poslije Drugog svjetskog rata
Poslije Drugog svjetskog rata, Konak je ponovno dobio rezidencijalnu funkciju. Koristio ga je Josip Broz Tito i visoki strani gosti.
Uloga u raspadu SFR Jugoslavije
Tijekom rasprava o unutarnjem ustrojstvu Bosne i Hercegovine, u Konaku su održavani pregovori nakon Referenduma o neovisnosti 1992. godine, pod pokroviteljstvom Europske zajednice.
Stanje Konaka i njegova uloga do 2013.
Konak je pretrpio manja oštećenja tijekom rata u BiH, a unatoč pojedinačnim popravcima do 2000. godine, nije u potpunosti restauriran.
Do 2013. godine, u Konaku su se održavali bitni sastanci, uključujući i trojni sastanak šefova država Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije 2002. godine.
Konak je proglašen Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, što ističe njegovu važnost u historiji zemlje.
Izvorno sagrađen za potrebe sultanovih namjesnika u Sarajevu, konak je služio kao sjedište valije i uprave Bosanskog vilajeta. Danas je konak u vlasništvu Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Preporučujemo da pročitate:
- Najpoznatiji festivali u Sarajevu – TOP 11
- Hadži Sinanova tekija u Sarajevu
- Kuća Alije Đerzeleza
- Stari grad Maglaj
- Prokoško jezero
- Tešanjska gradina
- Jajce kasarna
