Kuća Alije Đerzeleza, isključujući baštu, zauzima površinu od oko 350 kvadratnih metara.
Kuća Alije Đerzeleza, smještena u Sarajevu, proglašena je nacionalnim spomenikom od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Odluka broj: 09-2-22705-10 donesena je 31. augusta 2005. godine, prepoznajući graditeljsku i historijsku vrijednost ove stambene cjeline.
Kuća se nalazi na sjevernoj padini grada, u lokalitetu Vrbanjuša, omeđena ulicama Sagrdžije (ranije poznatom kao ulica Remzije Omanovića) i Alije Đerzeleza.
Smještena je u blizini ambijentalne cjeline Hadži Sinanove tekije, Sarač Alijine džamije i mezarja uz nju.
Kuća je nastala u 17. stoljeću, izgrađena za potrebe bogatije zanatlijske porodice. Iako se povezuje s narodnim junakom Đerzelez Alijom, nema pouzdanih dokaza da je kuća toliko stara da bi mu mogla pripadati.
Više od 200 godina, sve do kraja 20. stoljeća, bila je u vlasništvu kazaske porodice Čevanija.
Požar 1697. godine i nedostatak podataka o obnovi
Kuća je vjerojatno stradala u požaru 1697. godine, kada je gorjelo cijelo Sarajevo. Međutim, nedostaju tačni podaci o stepenu oštećenja te o eventualnoj obnovi kuće.
Ova kuća predstavlja važan dio kulturnog i historijskog nasljeđa Sarajeva, simbolizirajući bogatu prošlost grada i njegovu arhitektonsku tradiciju.
Njeno očuvanje i proglašenje nacionalnim spomenikom potvrđuje njezin značaj u kontekstu bosanskohercegovačke historije i kulture.
Kuća Alije Đerzeleza, isključujući baštu, zauzima površinu od oko 350 kvadratnih metara. Za njenu gradnju upotrebljena su tri osnovna materijala: kamen, drvo i ćerpič, što je karakteristično za staru sarajevsku stambenu arhitekturu.
Po svojem prostornom konceptu, kuća otkriva jasno diferenciranu podjelu na dva odvojena, ali međusobno povezana dijela: muški i ženski (polujavni i intimni dio kuće). Također, u kući se može uočiti podjela prostora namijenjenih za vođenje domaćinstva i prostora za stanovanje.
Godine 1998., izvršen je prvi program konzervacije, rekonstrukcije, restauracije i revitalizacije Kuće Alije Đerzeleza, uslijedio je i glavni projekt restauracije.
Nosilac ovog važnog projekta bio je Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo. Zahvaljujući ovim naporima, kuća je danas u izuzetno dobrom stanju.
Restauracija Kuće Alije Đerzeleza igrala je ključnu ulogu u očuvanju jednog od važnih simbola tradicionalne sarajevske arhitekture, čime se sačuvao dio kulturnog identiteta grada Sarajeva.
Ko je bio Alija Đerzelez?
Alija Đerzelez je poznat kao epski narodni junak Bošnjaka, stvoren na temelju historijske ličnosti Gurz Ilyas-a.
Postoji vjerovanje da je Đerzelez sakriven u pećini na planini, gdje u stoljetnom snu čeka da se pojavi u odsudnom trenutku za svoj narod.
Historijska pozadina i smrt
Godina Đerzelezove pogibije navodno je 1491., pri čemu se spominju dvije verzije njegove smrti: jedna tokom borbi oko tvrđave Sokol na Plivi, a druga u blizini te tvrđave, u polju današnjeg sela Gerzovo.
Pobožnost i legenda o smrti
Prema predanju, Đerzelez je bio izuzetno pobožan čovjek, posebno predan molitvi prije bitaka. Legenda kaže da su neprijatelji, saznali od jedne bake, da Đerzeleza mogu ubiti samo dok je na namazu, zbog njegove skrušenosti i predanosti molitvi.
Dok je bio u molitvi, neprijatelji su mu odsjekli glavu, a ban Derenčin je odsječenu glavu poklonio ugarskom kralju.
Glava je ukopana na Budimskom brdu, poznatom kao Gerzelez brdo, u znak sjećanja na Đerzelezovu hrabrost pri zauzeću Budima, gdje je sultan Sulejman podigao tekiju.
Kuća Alije Đerzeleza u Sarajevu
U Sarajevu se nalazi Kuća Alije Đerzeleza, koju je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2005. godine proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Ova kuća, kao graditeljska stambena cjelina, predstavlja važan dio kulturnog naslijeđa i odaje počast ovom legendarnom narodnom junaku.
Preporučujemo da pročitate:
- Sebilj – simbol i srce Sarajeva
- Tunel Spasa Sarajevo
- Sarajevo Film Festival – najpoznatiji filmski festival u regionu
- Vidikovac Trebević Sarajevo
- Sarajevski tramvaj
- Saburina kuća
- Stari grad Maglaj
- Prokoško jezero
- Tešanjska gradina
