back to top

Mehmedalija Mak Dizdar – biografija poznatog pjesnika

Autor djela ”Modra rijeka” i ”Kameni spavač” koja su među najznačajnijim pjesničkim ostvarenjima 20.vijeka u BiH

Mehmedalija Mak Dizdar, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika rođen je 17. oktobra 1917. godine u Stocu.

Njegov rodni kraj tad je bio u sastavu austrougarskog kondominija Bosne i Hercegovine, a 1918. godine postaje dio Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

U šestoj godini života ostao je bez oca Muharema, koji umire od posljedice ranjavanja u Prvom svjetskom ratu.

Slijedeći starijeg brata Hamida, koji je već tada bio afirmirani pisac i novinar, 1930. godine dolazi u Sarajevo, gdje upisuje Državnu šerijatsku gimnaziju.

Počinje pisati za novine i časopis Gajret, koje uređuje njegov stariji brat Hamid. Mak se i prije punoljetstva bavio novinarstvom, a pripadao je naprednom socijalnom pokretu.

Odmah početkom Drugog svjetskog rata njemačko-ustaška okupatorska vlast uskraćuje mu mogućnost javnog djelovanja, a on se priključuje ilegalnom oslobodilačkom pokretu.

Pred sami kraj rata, neuspješna policijska potjera za Makom i njegovim starijim bratom Hamidom, također uglednim pjesnikom i pripadnikom pokreta otpora, završava zvjerskim premlaćivanjem trećeg brata i odvođenjem u logor Jasenovac, smrt majke i najmlađe sestre.

Mak se nikada nije oporavio od ovog zločina, „noseći stradanje svoje porodice kao vlastiti grijeh, kao bolest i tešku ranu do kraja svoga života“.

U poslijeratnoj, socijalističkoj Jugoslaviji najprije radi ponovo kao novinar, odnosno kao urednik u državnoj agenciji “TANJUG” za Bosnu i Hercegovinu (1946–1948) te u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje (1948–1951).

Jedan je od osnivača “Seljačke knjige”, koja kasnije prerasta u “Narodnu prosvjetu”, jednu od najznačajnijih izdavačkih kuća svog vremena u Jugoslaviji, gdje je bio urednik i glavni urednik (1951–1959).

Nakon žestokih prigovora i afere prouzrokovane izborom romana Bihorci Ćamila Sijarića za najbolji jugoslavenski roman 1956. godine, pada u nemilost vlasti i gubi posao, a “Narodna prosvjeta” ukida se.

mehmedalija mak dizdar
Mehmedalija Mak Dizdar

Urednik časopisa Život

Bio je član Uprave te potpredsjednik i predsjednik Udruženja književnika Bosne i Hercegovine, a od 1964. godine do smrti i glavni urednik časopisa Život.

U ovom časopisu, uz ostalo, pokrenuo je i raspravu o jezičkom pitanju u Bosni i Hercegovini te je u poznatom tematu Života posvećenom ovom problemu objavio glasoviti esej Marginalije o jeziku i oko njega (1970), u kojem se otvoreno zalaže za priznavanje treće, bosanske varijante nekadašnjeg srpskohrvatskog / hrvatskosrpskog jezika.

Bio je izložen žestokim kritikama i napadima te suočen s intenzivnim javnim i tajnim pritiscima, prijetnjama i uvredama, kao i političkim malverzacijama u vezi s njegovim privatnom životom.

Mehmedalija Mak Dizdar prva knjiga

Prvu knjigu je objavio kao devetnaestogodišnjak – bila je to pjesnička zbirka Vidovopoljska noć, a zatim slijede Plivačica, Povratak, Okrutnost kruga, Koljena za madonu, Minijature, Kameni spavač, Ostrva, Poezija – izbor, Modra rijeka.

Zbirka “Kameni spavač”, objavljena 1966. godine, vrhunac je Makova stvaralaštva i jedan od najznačajnijih događaja u cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj i duhovnoj historiji.

No, da se radi i o djelu sa dubokim političkim korjenima, porukama i mogućim posljedicama, prvi su prepoznali baš neprijatelji onoga što je Mak otkrivao, argumentirao i zagovarao.

mehmedalija mak dizdar
Mehmedalija Mak Dizdar

”Modra rijeka”

Godine 1971. objavio je poetsku zbirku “Modra rijeka”, sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala “evropskom pjesmom”.

U poeziji osjeti se utjecaj iz bosanske kršćanske kulture, islamske mistike i kulturnih ostataka srednjovjekovne Bosne, a posebno kamenih nadgrobnih spomenika  stećaka.

Djela ”Modra rijeka” i ”Kameni spavač” predstavljaju najznačajnije pjesničko ostvarenje u 20. vijeku.

Također, smatra se da su ova djela vrhunac Makovog stvaralaštva i značajan događaj u čitavoj bh. umjetničkoj historiji.

Mehmedalija Mak Dizdar je umro 14. 7. 1971. umire u Sarajevu, u 54. godini života.

mehmedalija mak dizdar
Mehmedalija Mak Dizdar biografija

Napisana djela

  • Vidovopoljska noć, pjesme, 1936.
  • Plivačica, poema, 1954.
  • Povratak, poema; 1958.
  • Okrutnosti kruga, pjesme, 1960.
  • Panorama savremene bosanskohercegovacke proze, 1961.
  • Koljena za Madonu, pjesme, 1963.
  • Minijature, pjesme, 1965.
  • Ostrva, pjesme, 1966.
  • Kameni spavač, 1966.
  • Poezija, 1968.
  • Modra rijeka, 1971.
  • Stari bosanski tekstovi, 1969.
  • Pjesme, 1972.

Upoznajte Sarajevo uz ove članke:

DRUGI UPRAVO ČITAJU

spot_img

Možda vas zanima