Autor djela ”Modra rijeka” i ”Kameni spavač” koja su među najznačajnijim pjesničkim ostvarenjima 20.vijeka u BiH
Mehmedalija Mak Dizdar, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika rođen je 17. oktobra 1917. godine u Stocu.
Njegov rodni kraj tad je bio u sastavu austrougarskog kondominija Bosne i Hercegovine, a 1918. godine postaje dio Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
U šestoj godini života ostao je bez oca Muharema, koji umire od posljedice ranjavanja u Prvom svjetskom ratu.
Slijedeći starijeg brata Hamida, koji je već tada bio afirmirani pisac i novinar, 1930. godine dolazi u Sarajevo, gdje upisuje Državnu šerijatsku gimnaziju.
Počinje pisati za novine i časopis Gajret, koje uređuje njegov stariji brat Hamid. Mak se i prije punoljetstva bavio novinarstvom, a pripadao je naprednom socijalnom pokretu.
Odmah početkom Drugog svjetskog rata njemačko-ustaška okupatorska vlast uskraćuje mu mogućnost javnog djelovanja, a on se priključuje ilegalnom oslobodilačkom pokretu.
Pred sami kraj rata, neuspješna policijska potjera za Makom i njegovim starijim bratom Hamidom, također uglednim pjesnikom i pripadnikom pokreta otpora, završava zvjerskim premlaćivanjem trećeg brata i odvođenjem u logor Jasenovac, smrt majke i najmlađe sestre.
Mak se nikada nije oporavio od ovog zločina, „noseći stradanje svoje porodice kao vlastiti grijeh, kao bolest i tešku ranu do kraja svoga života“.
U poslijeratnoj, socijalističkoj Jugoslaviji najprije radi ponovo kao novinar, odnosno kao urednik u državnoj agenciji “TANJUG” za Bosnu i Hercegovinu (1946–1948) te u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje (1948–1951).
Jedan je od osnivača “Seljačke knjige”, koja kasnije prerasta u “Narodnu prosvjetu”, jednu od najznačajnijih izdavačkih kuća svog vremena u Jugoslaviji, gdje je bio urednik i glavni urednik (1951–1959).
Nakon žestokih prigovora i afere prouzrokovane izborom romana Bihorci Ćamila Sijarića za najbolji jugoslavenski roman 1956. godine, pada u nemilost vlasti i gubi posao, a “Narodna prosvjeta” ukida se.
Urednik časopisa Život
Bio je član Uprave te potpredsjednik i predsjednik Udruženja književnika Bosne i Hercegovine, a od 1964. godine do smrti i glavni urednik časopisa Život.
U ovom časopisu, uz ostalo, pokrenuo je i raspravu o jezičkom pitanju u Bosni i Hercegovini te je u poznatom tematu Života posvećenom ovom problemu objavio glasoviti esej Marginalije o jeziku i oko njega (1970), u kojem se otvoreno zalaže za priznavanje treće, bosanske varijante nekadašnjeg srpskohrvatskog / hrvatskosrpskog jezika.
Bio je izložen žestokim kritikama i napadima te suočen s intenzivnim javnim i tajnim pritiscima, prijetnjama i uvredama, kao i političkim malverzacijama u vezi s njegovim privatnom životom.
Mehmedalija Mak Dizdar prva knjiga
Prvu knjigu je objavio kao devetnaestogodišnjak – bila je to pjesnička zbirka Vidovopoljska noć, a zatim slijede Plivačica, Povratak, Okrutnost kruga, Koljena za madonu, Minijature, Kameni spavač, Ostrva, Poezija – izbor, Modra rijeka.
Zbirka “Kameni spavač”, objavljena 1966. godine, vrhunac je Makova stvaralaštva i jedan od najznačajnijih događaja u cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj i duhovnoj historiji.
No, da se radi i o djelu sa dubokim političkim korjenima, porukama i mogućim posljedicama, prvi su prepoznali baš neprijatelji onoga što je Mak otkrivao, argumentirao i zagovarao.
”Modra rijeka”
Godine 1971. objavio je poetsku zbirku “Modra rijeka”, sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala “evropskom pjesmom”.
U poeziji osjeti se utjecaj iz bosanske kršćanske kulture, islamske mistike i kulturnih ostataka srednjovjekovne Bosne, a posebno kamenih nadgrobnih spomenika stećaka.
Djela ”Modra rijeka” i ”Kameni spavač” predstavljaju najznačajnije pjesničko ostvarenje u 20. vijeku.
Također, smatra se da su ova djela vrhunac Makovog stvaralaštva i značajan događaj u čitavoj bh. umjetničkoj historiji.
Mehmedalija Mak Dizdar je umro 14. 7. 1971. umire u Sarajevu, u 54. godini života.
Napisana djela
- Vidovopoljska noć, pjesme, 1936.
- Plivačica, poema, 1954.
- Povratak, poema; 1958.
- Okrutnosti kruga, pjesme, 1960.
- Panorama savremene bosanskohercegovacke proze, 1961.
- Koljena za Madonu, pjesme, 1963.
- Minijature, pjesme, 1965.
- Ostrva, pjesme, 1966.
- Kameni spavač, 1966.
- Poezija, 1968.
- Modra rijeka, 1971.
- Stari bosanski tekstovi, 1969.
- Pjesme, 1972.
Upoznajte Sarajevo uz ove članke:
- Tunel Spasa Sarajevo
- Vidikovac Sarajevo
- Poznate znamenitosti u Sarajevu
- Sarajevo broj stanovnika
- Gdje jesti u Sarajevu / Restorani Sarajevo
- Hoteli Sarajevo
- Taxi Sarajevo
