Most Čobanija u Sarajevu nekada je bio Šejtanija ćuprija.
Na mjestu današnjeg mosta Čobanija prvobitno je bila drvena ćuprija. Izgrađena je 1557. godine, podigao je Čoban Hasan Vojvoda, po kojem most, ulica, obližnja džamija, ali i cijelo naselje na lijevoj obali Miljacke danas nose ime.
Naziv Šejtanija ćuprija dolazi nakon što je prvobitnu ćupriju uništila nabujala Miljacka. Nakon poplave most je obnovljen od strane šejha Hasana Kaimija. Od tada je u narodu ostao naziv Šejhanija/Šejtanija ćuprija.
Kaimija je bio i derviš odnosno šejh kaderijskog reda, te je ćuprija koju je izgradio, prvobitno bila nazvana Šejhanija, no vremenom stanovnici Sarajeva ovu ćupriju su prozvali Šejtanijom odnosno đavoljom ćuprijom.
Austrougarske vlasti su po projektu inžinjera Adolfa Kunertha 1888. godine na ovom mjestu izgradile željezni most, koji se od 1921. do 1994. godine, kada mu je vraćeno ime Čobanija, zvao Masarikov most, po češkom državniku i filozofu Tomašu Masariku.
Dotrajala i u zadnjem ratu oštećena Čobanija temeljito je obnovljena 1998. godine.
Most Čobanija nalazi se u blizini Narodnog pozorišta i Glavne pošte, te povezuje ulicu Kulovića na desnoj, sa ulicom Čobanija na lijevoj obali Miljacke.
Šetnjom uz obalu Miljacke možete iskusiti skoro sve poznate mostove u Sarajevu, uključujući i most Čobaniju.
Mostovi koji se nalaze u blizini Mosta Čobanije u Sarajevu su:
- Ćuprija Ćumurija
- Latinska ćuprija
- Careva ćuprija
- Šeher-Ćehajina ćuprija
Ko je bio Hasan Kaimija?
Hasan Kaimija Zrinović je bio bosanskohercegovački pjesnik. Rođen je u Sarajevu u prvoj polovici 17. vijeka, a umro u Zvorniku 1691. Podaci o njegovom životu su kontraverzni jer se činjenice isprepliću sa predanjem. Pripadao je grupi divanskih pjesnika.
Uglavnom je pisao na turskom jeziku, ali su sačuvane i dvije pjesme na bosanskom, koji on u svojim djelima naziva “bošnjačkim”
Osnovno obrazovanje stekao je u Sarajevu kao murid šejha Ankarevije, a školovanje je nastavio u Sofiji, gdje je pod šejhom Muslihudinom Užičaninom pristupio halvetijskom tarikatu i dobio titulu halife (nasljednika).
Nakon povratka u Sarajevo postaje šejh Silahdar Mustafa-pašine (Sinanove) tekije koja je pripadala kaderijskom tarikatu.
Kuću u Ajas-pašinoj mahali pretvorio je u tekiju, a sagradio je i most Šejhaniju na Miljacki. Ispred tekije nalazio se mezar njegove žene koja je umrla prije njegovog protjerivanja.
Tekija je uništena prilikom napada Eugena Savojskog na Sarajevo 1697, a obnovio ju je 1762. kadija Zihni-efendija.
Prema podacima, Kaimija se 1682. stavio na čelo pobune sarajevske sirotinje koja je tražila da se podijeli žito bogataša, nakon što su ljudi tokom te sušne godine počeli umirati od gladi. Ovo ga je ujedno i dovelo u sukob sa sarajevskom ulemom i vlastima zbog čega je protjeran.
Ubrzo se preselio u Zvornik gdje je proveo ostatak života. Ostatak života proveo je u Zvorniku. Pri dolasku u Zvornik odsjeo je u musafirhani kod neke begovice kojom se oženio.
Živio je na Fetiji i bio imam Namazđah džamije. Nakon smrti, narod mu je na Kula Gradu, na mjestu koje je po predaji često posjećivao prije smrti, podigao turbe.
Turbe je izrađeno od lomljenog kamena, drveta i ćerpiča, a pokriveno šindrom. Iznad nišana postavljeno je Kaimijino koplje, a u uglu bajrak.
Porušeno je 1992. godine, nakon pada grada za vrijeme ratnih dešavanja, a obnovljeno 2002. Funkciju turbedara obavlja porodica Šehmehmedovića.
Porodična predaja Šehmehmedovića navodi da su Kaimijina braća bili Gaibija i Đul-baba, čije se turbe nalazi u Budimpešti.
Kada su u pitanju njegove pjesme, njegov stil je jednostavan i razumljiv. Što čini njegove pjesme razumljivim svima.
Pjesme su mu uglavnom tesavvufskog usmjerenja – ode Bogu i osnivaču kaderijskog tarikata Abdulkadiru Gejlaniju.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini, u okviru 243. muslimansko-podrinjske brdske i 9. muslimanske oslobodilačke brigade djelovala je jedinica pod imenom “Šejh Hasan Kaimija”, čiji je komandant do pogibije 1994. bio Mehmed ef. Hafizović.
U Zvorniku se svake godine, pod pokroviteljstvom Muftijstva tuzlanskog i Medžlisa Islamske zajednice Zvornik, održava kulturno-vjerska manifestacija Dani Hasana Kaimije.
Djela Hasana Kaimije
- Pjesma o štetnosti pušenja duhana (na bosanskom)
- Pjesma o osvajanju Kandije (na bosanskom)
- Divan (na turskom)
- Varidat (na turskom)
Preporučujemo da pročitate:
- Sebilj – simbol i srce Sarajeva
- Tunel Spasa Sarajevo
- Sarajevo Film Festival – najpoznatiji filmski festival u regionu
- Vidikovac Trebević Sarajevo
- Sarajevski tramvaj
- Saburina kuća
- Stari grad Maglaj
- Prokoško jezero
- Tešanjska gradina
