Ko je bio autor čuvenog Ljetopisa o Sarajevu?
Sadržaj
Mula Mustafa Bašeskija (pjesnički pseudonim – Ševki) je bošnjački ljetopisac, rođen je u Sarajevu 1731. ili 1732. godine u Mimar Sinanovoj mahali.
Pretpostavlja se da je umro 18. augusta 1809. godine u Sarajevu.
O Bašeskiji se zna samo ono što je on o sebi zabilježio u svom Ljetopisu, pa je, prema tome, to i jedini izvor za upoznavanje njegova života i rada. Sin je Ahmedov, a unuk Kadri-hodže.
Početno obrazovanje dobio je u mektebu kod hodže Sulejman-efendije Arnauta.
Da se Mustafa isticao u mektebu među svojim vršnjacima, vidimo po tome što postaje kalfa. Bašeskija je izučio i kazazski zanat kod majstora Šahinbašića, kazaza i imama jedne sarajevske džamije.
Šahinbašića, po zapisima, Bašeskija baš i nije volio jer se o njemu nije baš najljepše izražavao.
Izgleda da Bašeskiju kazaski posao nije interesovao jer je nastavio školovanje u jednoj od sarajevskih medresa te je 1759. godine postavljen na dužnost imama i hatiba Buzadži hadži-Hasanove džamije.
Bašeskija se nije baš bio zadovoljan ni sa tom službom te je napušta i 1763. godine postaje narodni pisar što je i postalo njegovo zanimanje.
Sastavljao je i pisao nepismenom svijetu privatna pisma, molbe, žalbe, ugovore, potvrde, popisivao ostavštine umrlih građana i drugo.
Posao je cvjetao pa Bašeskija iznajmljuje još jedan prostor i angažuje i druge pisare za pomoćnike.
Bašeskija je bio gladan znanja pa je počeo da sluša predavanja o šerijatskom pravu i astronomiji kod muderisa Gazi Husrev-begove medrese a kod šejha Hadži-Sinanove tekije hadži-Muhameda izučava misticizam i stupa u derviški red Kaderija.
Također je podučavao učenike medresa i druge osobe u arapskoj kaligrafiji i šerijatskom nasljednom pravu.
Kao što smo rekli o njemu se zna samo ono što je on zapisao tako da se u njegovim zapisima našlo i nešto podataka i njegovoj porodici.
Otac Ahmed je umro dok je Mustafa bio još dijete, a majka mu Fatima, kći Mehmed-hodžina, preudala se za nekog mutapčiju i umrla 1772. godine.
Mula Mustafa se oženio vrlo mlad sa Safijom, kćerkom Mustafa-age Čartozana. Do 1778. godine rodilo mu se devetoro djece, od kojih je na životu ostalo samo troje, dvije kćeri i sin Mustafa. Deseto dijete mu je rođeno 1782. godine.
Od tri kćeri, koliko ih je imao, dvije su umrle u vrijeme haranja kuge 1783. godine. Bašeskiju su nadživjeli samo jedna kći i sin Mustafa.
Bašeskija je rođen i sve do 1759. godine bio nastanjen u Mimar Sinanovoj mahali, ali je spomenute godine kao imam Buzadžića džamije iznajmio Šebešlića kuću u istoj mahali, odakle se ponovno 1773. godine vraća u svoju kuću u Mimar Sinanovoj mahali.
Mula Mustafa Bašeskija skoro nikada nije napustio Sarajevo
Bašeskija je bio poznat i po tome što je samo dva puta napuštao Sarajevo. Prvi put godine 1760.
Bašeskija je putovao u Beograd radi sređivanja poslova oko ostavštine njegovog daidže Topal Osman-age.
A drugi put, Bašeskija je zabilježio da se 1. jula 1781. godine s porodicom odselio iz Sarajeva u Zgošću kod Kaknja gdje se brzo razočarao, te se već 30. februara 1782. godine vraća u Sarajevo.
Ljetopis o Sarajevu
Godine 1801. godine Bašeskiju je udarila kap. Sve do danas nije bio ustanovljen tačan datum Bašeskijine smrti.
Većina autora koji su ranije pisali o Bašeskiji pretpostavljaju da je on umro 1803. godine, dok Muderizović, koji je prevodio Ljetopis Bašeskije, smatra da je ljetopisac umro 1805. godine, što bi se zaista i moglo zaključivati na osnovu samog Ljetopisa, jer posljednje vijesti, koje je Bašeskija ostavio u Ljetopisu, potiču iz hidžretske 1219. godine koja odgovara 1804/805. godini.
Međutim, prema najnovijim istraživanjima ustanovljeno je da je Mula Mustafa Bašeskija umro 18. augusta 1809. godine.
Naime, u fragmentarno sačuvanom Ljetopisu Mustafe Firakije, a za kojeg se pretpostavlja da je sin Mula Mustafe Bašeskije, stoji i sljedeća bilješka: “7. redžeba ili 6. agistosa 1224. u petak u podne u pet i po sahata, preselio je u vječnost naš otac Mula Mustafa. Neka je na njeg Božja milost!”
I pored svih nastojanja da se pronađe mezar Bašeskije, nije se uspjelo. Pretpostavlja se da je sahranjen na mezarluku u Mimar-Sinanovoj mahali u blizini svoje kuće.
Najpoznatije Bašeskijino djelo je “Ljetopis o Sarajevu”, u kojem Bašeskija govori o dešavanjima u Sarajevu u periodu od 1746. do 1804. godine.
Poznata je također i njegova izreka: “Ostaje samo ono što je zapisano, a sve drugo se zaboravlja”.
Upoznajte Sarajevo uz ove članke:
- Tunel Spasa Sarajevo
- Vidikovac Sarajevo
- Poznate znamenitosti u Sarajevu
- Sarajevo broj stanovnika
- Gdje jesti u Sarajevu / Restorani Sarajevo
- Hoteli Sarajevo
- Taxi Sarajevo
