back to top

Safvet-beg Bašagić (alias Mirzet Safvet)

Safvet-beg Bašagić Biografija

Safvet-beg Bašagić (alias Mirza Safvet) rođen je 06.05.1870. godine u Nevesinju. Osnovnu školu završio je u Mostaru i Konjicu.

Godine 1882. porodica mu se preselila u Sarajevo, gdje je završio ruždiju (državna svjetovna škola), a od 1885. do 1895. pohađao je sarajevsku gimnaziju. Od 1895. do 1899. studirao je arapski i perzijski jezik na Bečkom univerzitetu.

Nakon toga postaje profesor orijentalnih jezika na Zagrebačkom sveučilištu.

Godine 1903. osniva društvo Gajret, a potom i društva El-Kamer i Muslimanski klub. Godine 1907. pokreće list Ogledalo, a godinu dana kasnije odlazi u Beč i pristupa izradi doktorske disertacije “Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur” koju je odbranio 1910. godine i stiče stepen doktora ex linguis islamiticis.

safvet-beg bašagić
Safvet-beg Bašagić – biografija

Safvet-beg Bašagić i politički angažman

Kada su te iste godine provedeni izbori za Bosanski sabor, Safvet-beg je izabran za narodnog poslanika izvan stranaka, jer nije pripadao nijednoj tadašnjoj muslimanskoj stranci (Muslimanska narodna organizacija i Muslimanska samostalna stranka).

Na svim izborima, održanim do 1914. godine, biran je redovno za poslanika, i to uvijek nezavisno i izvan stranaka.

U dva maha je bio predsjednik Sabora, a dva puta njegov potpredsjednik. Za vrijeme I svjetskog rata vodio je poslove Sabornice (jer se Sabor u toku rata nije sastajao).

Kao zastupnik u Bosanskom saboru uvijek je pomagao svaku korisnu inicijativu i po narod korisnu stvar.

Posebno je zapažena njegova aktivnost u sprečavanju pokreta za iseljavanje muslimana u Tursku (naročito u Bosanskoj krajini).

U svrhu podrobnijeg obavještenja, putuje u Bosansku krajinu zajedno s narodnim zastupnikom dr. Šefkijom Gluhićem.

Na licu mjesta upozorava na štetnost seljenja (hidžreta), a po povratku u Sarajevo podnio je Saboru nekoliko interpelacija i tražio da se kazne svi oni koji nagovaraju svijet na seobu i koristeći nastalu situaciju kupuju zemlju i kuće u bescjenje.

Nakon rata, od 1919. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. godine kada je umirovljen.

safvet-beg bašagić (alias mirzet safvet)
Safvet-beg Bašagić

Safvet-beg Bašagić – knjige

Bio je jedinstvena ličnost, a njegova ostavština je bogata i u velikoj mjeri raznovrsna. Jedno od njegovih najznačajnijih postignuća bilo je publiciranje “Kratke upute u prošlost Bosne” od 1463. do 1850., koja je, sve do pojave knjige “Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana” Muhameda Hadžijahića, bila standard proučavanja historije Bošnjaka.

“Jedan narod može doživjeti politički, socijalni i ekonomski fijasko u svojoj postojbini. Sve je to privremeno, sve može biti od danas do sutra. Ali ipak imade nešto što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj, ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine koje mi zovemo literaturom. Taj trijumf ostaje za vijeke, jer je on amanet budućim naraštajima i vremenima”, zapisao je Safvet-beg Bašagić.

safvet-beg bašagić (alias mirzet safvet)
Safvet-beg Bašagić

Pokretanje lista Behar

Bašagićeva kolekcija islamskih rukopisa i starih knjiga koja je u posjedu Univerzitetske biblioteke u Bratislavi je dio UNESCO-vog programa Memory of the World Programme.

Kada je Edhem-ef. Mulabdić poveo akciju za izdavanje jednog muslimanskog porodičnog lista, Bašagić je odmah podržao ovu ideju i uz Mulabdića i Osmana Nuri Hadžića bio jedan od pokretača lista.

Sam mu je dao ime Behar. Prihvatio je dužnost urednika. Pošto se dobila dozvola za pokretanje lista, Behar se pojavio l. maja 1900. godine pod uredništvom Safvet-bega Bašagića.

Pored uređivanja lista, on mu je i jedan od glavnih suradnika. Prema sjećanjima E. Mulabdića i Fehima Spahe, zadnji, dvadeset četvrti broj prve godine ispunio je skoro sam Bašagić, jer je materijala bilo ponestalo, a i glavni suradnici bili nešto zatajili.

Od druge godine urednik Behara je Edhem Mulabdić, a Bašagić redovan suradnik.

Da je Behar bio odlično primljen u muslimanskoj sredini, pa i od ostalih, zasluga je i Bašagića, koji je znao pogoditi osjećaje muslimana i imati odgovarajuću mjeru u pisanju i u uređivanju ovog lista.

Umro je 9. aprila 1934. u Sarajevu i sahranjen u haremu Begove džamije.

Upoznajte Sarajevo uz ove članke:

DRUGI UPRAVO ČITAJU

spot_img

Možda vas zanima