U okviru ovogodišnjeg obilježavanja Dana kantona pripremili smo izložbu ”Antifašistički strip u Jugoslaviji” autora Veljka Krulčića, novinara i publiciste iz Zagreba.

Izložba će se sastojati od dvije zasebne cjeline – ”Antifašistički strip u Bosni i hercegovini” i ”Andrija Maurović i antifašizam” koji će predstaviti strip-produkciju na području bivše Jugoslavije koja je po svojim estetskim dosezima, komunikacijskoj snazi i relevantnosti bila u ravni sa produkcijom stripa u Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Španiji i drugim vodećim evropskim zemljama u razdoblju druge polovice XX vijeka. Jedan od žanrova koji je ”obilježio” jugoslavenski strip svakako je bio i antifašistički strip, koji se obično nazivao ”partizanskim stripom”, ”ratnim stripom” ili ”stripom na temu NOB-a”.

O njegovom značenju i popularnosti možda i ponajbolje ilustruje podatak da su postojale dugogodišnje edicije (npr ”Kuriri”) koje su objavljivale stripove samo na temu; ali i postojanje više ”partizanskih” filmova i serija koji su dobili svoje strip-adaptacije (”Valter brani Sarajevo”, ”Kapetan Leši”, ”Otpisani”, ”Kuda idu divlje svinje”, ”Diverzanti”, ”Balkan express 2”; film ”Sutjeska” je dobio svoj foto-strip), kao i niz književnih djela koje su prenesene u strip (”Demonja”, ”Kurir s Psunja”, ”Rankov odred”). Naposlijetku, u nekoliko navrata organizovali su se i savezni Natjecaji za domaći strip sa tematikom NOB-a.

Tu je i fenomen stripa o dvojici mladih partizanskih kurira Mirka i Slavka (prvio auto Desimir Žižović Buin) čije su sveske doživljavale rekordne naklade i koji će 1973. godine imati svoju filmsku ekranizaciju; te serija ”Partizani” scenariste Đ. Lebovića i crtača J. Radilovića koju je krajem 70-ih i 80-ih premijerno objavljivao holandski strip-list ”Eppo”.

Izložba ”Antifašistički strip u Jugoslaviji” predstaviće najbolje i najkarakterističnije stripove na tu temu, u vremenskom razmaku od sredine 40-ih godina, kada su se nakon pobjede partizana i oslobođenja zemlje pojavili prvi ”antifašistički” stripovi (jedan od prvih je djelo scenariste Branka Ćopića i crtača Ive Kušanića u listu ”Pioniri”) do kraja 80-ih godina. Predstaviće njihove autore, ali i listove u kojima su izlazili, kao i sveske i albume gdje su također objavljivani.

Na prste jedne ruke se mogu nabrojati albumi stripova na temu antifašizma koji su objavljeni u zemljama nekadašnje Jugoslavije, drugim riječima veliki broj kvalitetnih i važnih antifašističkih stripova ima sudbinu ”ropotarnice”, odnosno eventualno se mogu vidjeti u ”prašnjavim” kompletima listova u nekim od nacionalnih biblioteka. Ovom izložbom mnogi od tih stripova će dobiti ”pravo javnosti”.

Veljko Krulčić (1962, Pula) autor je velikog broja studija, eseja, povijesnih i fenomenoloških prikaza, tematskih i pojedinačnih izložbi s područja filma, stripa, karikature i popularne kulture uopšte, od kojih su mnoge od njih organizovane i u inostranstvu. Svoj prvi tekst na temu stripa objavio je već kao 17-godišnjak, u 21. godini organizovao je prvu izložbu stripa a godinu kasnije objavio svoju prvu monografiju “Hrvatski poslijeratni strip” te pokrenuo izbor Najboljeg jugoslavenskog stripa godine, nagrade koju je dodjeljivao omladinski list Polet. Autor je i više umjetničkih monografija: Hrvatski poslijeratni strip, Maurović, Put u obećanu zemlju te spomenara Mauroviću, s ljubavlju (opsega 504 stranice).

Kao novinar i urednik radio je u Poletu i u izdanjima Vjesnikove press-agencije, a surađivao je i s brojnim listovima i magazinima, između ostaloga, djelovao je u tiskovinama Start, Danas, Vjesnik, Novi list, Val, Mladost, Večernji list, Studentski list, djelovao na Televiziji Zagreb i dr.