Vaktija Sarajevo je raspored islamskih molitvi za svaki dan i naznaka početka i završetka posta u vrijeme mjeseca ramazana.
Vaktija Sarajevo na našem portalu je usklađena sa vaktijom Islamske zajednice direktnom poveznicom tako da možete biti sigurni da je ispravna.
Početak namaskih vremena i njihovo trajanje unaprijed određuju za to stručni ljudi u Islamskoj zajednici, točno u minutu. Takav kalendar naziva se vaktija i najčešće obuhvaća razdoblje od jednog mjeseca. Skup vaktija za svaki pojedini mjesec islamskog kalendara naziva se takvim.
Islamski kalendar i vaktija Sarajevo
Islamski kalendar ili hidžretski kalendar je kalendar po kojem se ravnaju muslimani prilikom određivanja svojih dnevnih dužnosti i blagdana, a u mnogim islamskim državama ovo je službeni kalendar.
Riječ je o je lunarnom (mjesečevom) kalendaru. On se ravna prema mjesečevim mijenama. Jedna puna mjesečeva mijena (transformacija od mjeseca mlađaka na nebu do punog mjeseca i potom opet do mlađaka) označava protok jednog mjeseca po kalendaru. Jedna hidžretska godina ima 354 ili 355 dana.
Zbog toga dan hidžretske Nove godine nikad ne pada na isti dan po gregorijanskom kalendaru (sunčevom kalendaru) nego kruži kroz sva godišnja doba. Na taj je način, također, izbjegnuto eventualno poklapanje islamskih i poganskih svetkovina na isti dan.
Za početak islamskog kalendara uzima se Hidžra, preseljenje Muhameda i muslimana iz Meke u Medinu 622. godine zbog progona i pritisaka koje su nad njima vršili mekanski idolopoklonici.
Od Hidžre do danas (2022.) navršilo se 1443 hidžretskih godina, te se nalazimo u 1444. hidžretskoj godini.
S obzirom na to da je početak islamskog kalendara fiksiran kasnije odnosno da godine prolaze brže zbog manjeg broja dana, po broju godina preklopit će se s gregorijanskim 20874. godine. Muslimani, osim vlastitog kalendara, imaju i vlastite blagdane među kojima su najveći Ramazanski i Kurban-bajram. Vaktija Sarajevo najavljuje sve ove praznike i dane.
Islamski kalendar Mjeseci
Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci s 29 ili 30 dana:
Muharrem ul Haram (ili skraćeno Muharrem) – محرّم – “zabranjen”
Safer – صفر – “prazan”
Rebiul-evvel (Rebi’ I) – ربيع الأول – “prvo proljeće”
Rebiul-ahir (Rebi’ II) – ربيع الآخر أو ربيع الثاني – “drugo proljeće”
Džumadel-ula (Džumade I) – جمادى الأول – “prvi mjesec osušene zemlje”
Džumadel-uhra (Džumade II) – جمادى الآخر أو جمادى الثاني, – “drugi mjesec osušene zemlje”
Redžeb – رجب – “poštovanje”
Ša’ban – شعبان – “raštrkani”
Ramazan – رمضان – “sprženi”
Ševval – شوّال – “podizanje”
Zul-ka’de – ذو القعدة – “primirje”
Zul-hidždže – ذو الحجة – “hadžiluk”
Vaktija Sarajevo i Islamski kalendar Dani
nedjelja: yaum al-ahad – يوم الأحد – (prvi dan)
ponedjeljak: yaum al-ithnayn – يوم الإثنين – (drugi dan)
utorak: yaum ath-thalatha’ – يوم الثُّلَاثاء – (treći dan)
srijeda: yaum al-arbaa' – يوم الأَرْبعاء – (četvrti dan) četvrtak: yaum al-khamis – يوم الخَمِيس – (peti dan) petak: yaum al-juma – يوم الجُمْعَة – (džùma)
subota: yaum as-sabt – يوم السَّبْت – (sedmi dan)
Zanimljivost: Muhamed je rođen 12. rebiulèvela.
Gazi Husrev begov vakuf i Gazi Husrev begova džamija
Sarajevska ljepotica, Gazi Husrev – begova džamija, je jedna od najljepših građevina u Sarajevu i smatra se za centar islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, sagrađena je u tipičnom orijentalnom stilu 1531. godine.
Kad se Saborna crkva sagradila bila je pola metra viša od džamije što je bilo neprihvatljivo u vrijeme Osmanskog carstva.
Džamija je morala biti najviša građevina, tadašnje vlasti su izdvojile novac da bi se munara podigla za dva metra i dostigla svoju današnju visinu od četrdeset i sedam metara.
U haremu džamije se nalazi poznati šadrvan koji smo kao djeca svi posječivali i bacali novčiće, abdesthana, mezarje, te samo turbe Gazi Husrev – Bega. Iz harema džamije pogled vrlo često ukrade i predivna sahat kula.
Sahat kula pokazuje, što bi mi rekli, ala turka vrijeme. Trenutak zalaska sunca obilježava dvanaest sati i akšam namaz.
Sat i dan danas pokazuje tačno vrijeme ali ako ne znate da je lunarno nikada ne biste pomslili da je tačan.
Kako se vrijeme ravna sa zalaskom sunca, neko se svaku noć penje i pomijera sat manuelno da bi ispravno pokazivao vrijeme.
