back to top

Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja

Mentalno zdravlje  nije odredište već proces. Jednako je važno kao i tjelesno zdravlje i zaslužuje jednaku kvalitetu podrške. U redu je imati depresiju, u redu je imati anksioznost i u redu je imati poremećaj prilagodbe. Moramo poboljšati razgovor.

S tim u vezi razgovarali smo sa psihološkinjom Hajrijom Ibrišagić, uposlenicom JU Dom zdravlja KS u  Centru za mentalno zdravlje Ilidža.

1.Obzirom na trenutnu situaciju , povećan broj nasilja, femicida, ubistava generalno, šta se desilo u zadnjoj deceniji pa su brojke alarmantne?

Nasilje kao fenomen je uvijek bilo pristno u svim kulturama kroz istoriju. Navodi se kako je nasilje jedno od značajnih naslijeđa ljudske kulture, što se tokom istorije pojavljuje u različitim oblicima, a reproducira socijalizacijskim mehanizmima. Samo je pitanje je li nasilje posljedica ljudske agresivnosti ili destruktivnosti kulture?

Samo po sebi nasilje je složena pojava i može se promatrati kao stanje koje se u emocionalnom, akcijskom ili motivacijskom smislu izražava u prvom redu kao nagon, a zatim kao ljutnja, neprijateljstvo, srdžba i napadanje na osobu. Nasilje se javlja u vrlo ranoj dobi, pri prvom kontaktu i interakciji djeteta s okolinom, bilo da je riječ o roditeljima ili drugoj djeci. Sve je češća pojava u društvu, a posebice među mladima jer su pod velikim utjecajem medija. Mediji svakodnevno propagiraju nasilje putem raznih nasilnih filmova, reklama, društvenih mreža i slično. Prema svjetskim podacima, nasilje se naglo širi, a neki čak govore o „epidemiji nasilja u svijetu, osobito u zemljama u kojima se posljedice rata, gladi, nezaposlenosti, duboke frustracije i očaja iskaljuju na najbližim dostupnim pojedincima, a to su najslabiji članovi obitelji.

Tako u zadnje vrijeme smo svjedoci sve većih ubistava generalno, pojave femicida isl. Pojava nasilja se vidi kao odraz cjelokupne situacije u društvu, jer na pojavu nasilja utječu događaji u političkim, socijalnim, obrazovnim i drugim strukturama društva.

2.Vaša iskustva na lokalitetu Ilidža?Koliko ima hroničnih stanja, stalnih pacijenata u potrebi za uslugama?

U zadnjem periodu imamo sve više klijenata koji traže usluge stručnjka iz oblasti mentalnog zdravlja, gdje imamo sve veći broj mladih, naročito studenata, kao i radno sposobnog stanovništva koji imaju probleme vezane za rješavanje realnih životnih problema, kao traženje posla, raznih traumatskih iskustava, osjećaja nepravde, razočaranosti u sistem, kao i osjećaja nemogućnosti da naprave promjene.

3.Koliko psiholog u JUDZKS u prosjeku ima razgovora dnevno , zbog čega se najviše pacijenti javljaju?

Psiholog u prosjeku ima 8 do 10 pacijenata dnevno tako da je isti broj razgovora dnevno, nekada i više ako uključimo pratnju ili porodicu pacijenta. Sve je veći broj klijenata koji se javljaju zbog pretrpljenog nasilja bilo porodičnog, na radom mjestu, u školi, nasilja preko društvenih mreža isl.što ostavlja značajne posljedice na mentalno zdravlje i cjelokupno funkcioniranje osobe.

4.Koja je dobna skupina najzastupljenija?Da li se češće javljaju muškarci , žene ili adolescenti?

Psiholog prima pacijente od predškolskog uzrasta do treće životne dobi. Možda se mogu izdvojiti mlađe, radno sposobne osobe kao najzastupljenija skupina trenutno. Danas i muškarci sve više traže stručnu pomoć iako i dalje žene prednjače. One su slobodnije i otvorenije za traženje pomoći kao i otvorenosti prema svojim stanjima u odnosu na muškarce.

5.Koliko se na postojeći problem može uticati uz psihološku pomoć i kada je potrebna medikamentna terapija tj do koje granice ide psiholog, kada se pacijent preusmjerava na psihijatra?

Danas možemo reći da ljudi slobodnije traže pomoć iz domena mentalnog zdravlja u odnosu na raniji period, ali i dalje je izražena stigma, jer postoji i dalje vjerovanje ako se javim psihijatru ili psihologu „lud sam“, što nije tačno. Osoba može imati reakcije na realne životne probleme ili neke stresne situacije kao što je zabrinutost, anksioznost, strah, briga, poteškoće sa spavanjem i sl. što je očekivano. Ako takva stanja duže traju od tri sedmice i utiču na njegovu svakodnevnu funkcionionalnost onda se preporućujuje da zatraži stručnu pomoć. Zajedno sa klijentom se napravi procjena da li je za uzimanje medikametozne terapije, kada se upućuje psihijatru. Kijenti moraju znati da uzimanje lijekova ne znači da su „ludi“ kako oni to kažu i da to nije ništa strašno kako se njima na prijedlog ljekara čini. Jer kod nekih akutnih stanja kada se teško nosimo sa nekim problemima a dugo smo trpili, lijek pomaže da se emocionalno smirimo, i tek onda možemo raditi na riješavanju problema, kada se uključuje psiholog.

6.Da li se iz Vašeg ugla može prevenirati i na koji način nastanak mentalnih poremećaja i bolesti?

Programi prevencije moraju se provoditi sistemski, dosljedno i moraju osiguravati holistički pristup. S obzirom na sve veću pojavnost mentalnih poremećaja kod djece i adolescenata, važna je kako njihova edukacija tako i edukacija roditelja. Unaprijed izrađeni planovi prevencije omogućuje direktno djelovanje na rizične faktore.

Prevencija i rane intervencije stručnjaka u kontaktu s djecom, kao što su učitelji i nastavnici, mogu povećati otpornost djece i mladih u području mentalnog zdravlja i ublažiti potencijalne štete, posebno tako da se uvažavaju njihova mišljenja. Dječji vrtići i škole predstavljaju idealno okruženje u kojem mala djeca mogu steći vještine reguliranja svojih emocija i upoznati se s mentalnim zdravljem tako da razvijaju vještine, poput empatije, i grade samosvijest i samopouzdanje. 

7.Koje su to situacije kada treba potražiti pomoć iz domena CMZ a?

Osobe koje imaju problema s mentalnim zdravljem moraju znati gdje potražiti pomoć. 

Tabu koji se veže za ovu temu potrebno je u potpunosti razbiti pogotovo kada uzmemo u obzir benefite terapije i razgovora sa stručnom osobom. Brojni su razlozi zašto jedna osoba odluči posjetiti psihologa i važno je prepoznati da pronalazak svog mira u razgovoru sa profesionalcima može biti samo još jedan korak ka većoj ljubavi prema sebi.

U trenutnim okolnostima I raznim kriznim situacijama susrećemo se brojnim  stresovima što  značajno utiče  na psihičko zdravlje velikog broja ljudi. Javljaju se prije svega stanja tjeskobe, uplašenost, nesanice. Često dobri socijalni odnosi i adekvatna podrška u porodicii, razgovori s bliskim osobama, mogu pomoći u prevladavanju tih poteškoća. Ponekad ipak razgovori s bliskim osobama i razni oblici samopomoći nisu dovoljni i potrebno je potražiti pomoć stručnjaka.

8. Šta su Vaše preporuke i savjeti?

Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.

Stres može imati negativan utjecaj na mentalno i tjelesno zdravlje, stoga je važno upoznati se sa strategijama koje nas mogu zaštititi od negativnih posljedica. Usmjeravanjem pažnje i aktivnosti na brigu o vlastitom mentalnom zdravlju radimo na održavanju ravnoteže, očuvanju svog mentalnog zdravlja i kvalitete života. 

“Sve što je ljudsko može se spomenuti, a sve što se može spomenuti može se više upravljati. Kad možemo razgovarati o svojim osjećajima, oni postaju manje obuzimajući, manje uznemirujući i manje zastrašujući.” – Fred Rogers

Lejla Moćević, stručni saradnik za odnose s javnošću

judzks.ba

DRUGI UPRAVO ČITAJU

spot_img

Možda vas zanima