back to top

Svi sarajevski gradonačelnici (III dio): Sarajevo se ubrzano razvijalo, a onda je došao Prvi svjetski rat

Nakon smrti, Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka je na mjestu gradonačelnika zamijenio Nezir Škaljić, koji će na ovoj funkciji ostati šest godina (1899–1905). Škaljić je bio pravnik, a služio je i kao predsjednik Vrhovnog suda Bosne.

Nezir Škaljić

Prije imenovanja na poziciju gradonačelnika imao je bogatu pravnu karijeru. Škaljić je bio član tročlane komisije koja je pripremala reformu pravosudnog sistema u habsburškoj okupiranoj Bosni i Hercegovini. Od jeseni 1881. do sredine 1882. živio je i radio u Beču.

Škaljić je smatran stručnjakom za islamsko i trgovačko pravo, a prethodno je bio predsjednik Vrhovnog i Privrednog suda u Sarajevu. Stoga je imao veliki utjecaj na transformaciju sudova u Bosni i Hercegovini – oni su bili novostepeni (nekoliko kotarskih sudova i jedan šef u Sarajevu) i stekli su nadležnost samo za porodično i nasljedno pravo. I sam je učestvovao u djelimičnom prijevodu Osmanskog građanskog zakonika Mecelle na bosanski jezik. Ta su rješenja kasnije usvojile druge zemlje i jurisdikcije.

Škaljić: Ugledni pravnik. Facebook

Kao gradonačelnik, Škaljić je u Sarajevu pokrenuo važne radove na modernizaciji infrastrukture i izgradnji važnih objekata. To uključuje razvoj asfalta, prvo okolne Katedrale Srca Isusovog, a kasnije i cijelog grada.

Otvorio je Narodnu banju 20. jula 1902. godine. Banja je i danas u funkciji. Također, tokom Škaljićevog mandata sinagoga Aškenazi u Sarajevu konačno je završena (1902).

Škaljić je obnašao dužnost u novoizgrađenoj sarajevskoj Vijećnici, tada najvećoj i najreprezentativnijoj zgradi austrougarskog razdoblja u Sarajevu.

Bio je jedan od četiri osnivača Rijaseta Islamske zajednice BiH. Njeno stvaranje omogućilo je bošnjačku vjersku i političku emancipaciju od Osmanskog carstva.

Škaljić je umro 10. marta 1905. u 61. godini.

Esad-beg Kulović

Škaljića je na mjestu gradonačelnika 1905. zamijenio Esad-beg Kulović. Studirao je u Carigradu i Švicarskoj. Bio je vođa Samostalne muslimanske stranke. Imao je posjed od 140.000 duluma. Esadov otac bio je sin jedinac sarajevskog kadije Sulejmana Ruždije Kulovića, prema kome se danas zove ulica u Sarajevu. Govorio je turski, arapski, perzijski i francuski jezik. U Sarajevu se, nakon aneksije 1908., pojavila potreba za novim statutom oko kojeg su vođene velike rasprave. Novi statut bi omogućio doseljenim austrijskim i ugarskim državljanima pravo glasa, što statutom iz 1884. godine nije bilo moguće. Protiv ove odredbe bili su predstavnici Srba i dio muslimanskih zastupnika, dok su jevrejski, hrvatski i preostali muslimanski zastupnici, s Kulovićem na čelu, bili za pravo glasa strancima, što je bila i namjera austrougarskih vlasti.

Kako ovi stavovi nisu izglasani, Kulović je podnio ostavku na mjestu gradonačelnika, što je dovelo i do raspuštanja gradskog zastupstva. Na sljedećim izborima Kulović je ponovo izabran za gradonačelnika, ali su zaoštreni odnosi u gradskom vijeću.

Treći put je izabran za gradonačelnika 1913. godine, ali ovaj put tu funkciju nije prihvatio.

Kulović: Za pravo glasa strancima. Facebook

Svoj je položaj prepustio 44-godišnjem Fehimu Čurčiću.

Za njegovo vrijeme grad je dobio objekt namjenski izgrađen za potrebe Zemaljske štamparije 1906. godine. Iste godine je posvećena Crkva Svetog Trojstva, a 1909. izgrađena je zgrada Hrvatske centralne banke u blizini Prve gimnazije i Srednje umjetničke škole.

Preminuo je 1917. godine u Sarajevu.

Nad njegovim mezarom u maloj mahalskoj džamiji u ulici Provare nalazi se sarkofag s dva nišana, od kojih je jedan uzglavni s fesom.

Kulović je kumovao i usponu Mehmeda Spahe, kasnijeg vođe Bošnjaka u Kraljevini Jugoslaviji. Godine 1914. godine Mehmed Spaho izabran je u Gradsko vijeće Sarajeva, nakon što se Esad-beg Kulović, Spahin politički saradnik i prijatelj, povukao s te funkcije.

Fehim Čurčić

Fehim Čurčić na poziciji gradonačelnika naslijedio je Kulovića, koji mu je prepustio svoju poziciju. Stupio je na dužnost 1910., iste godine kada je u Sarajevu izvršen popis stanovništva. Sarajevo je, prema popisu, imalo 51.919 stanovnika. Za svog mandata Čurčić je 1911. otvorio Prosvjetnu komoru. Godinu kasnije otvoreno je kino ”Apolo”. Također, gradsku glavnu poštu izgradio je Josip Vancaš, dok je Muzej Sarajeva, kao i Sudsku palaču i zgradu Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu izgradio Karel Paržik.

Čurčić: Posljednji gradonačelnik za vrijeme Austro-Ugarske. Facebook

Dana 28. juna 1914. gradonačelnik Čurčić održao je glavnu riječ u Gradskoj vijećnici, gdje je s guvernerom Oskarom Potjorekom dočekao austrijskog nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu. Prvi pokušaj atentata na nadvojvodu nije uspio. Čurčić se vozio u prvom automobilu sa šefom sarajevske policije Edmundom Gerdeom i nije bio svjestan šta se dogodilo na mostu. Buka povorke automobila nadglasala je bombu. Gavrilo Princip uspio je u drugom pokušaju ubiti Ferdinanda i njegovu suprugu, što je bio povod za Prvi svjetski rat.

Raspuštanje zastupstva

Čurčić je funkciju gradonačelnika obnašao do 1915. godine, kada je Gradsko zastupstvo razriješeno. Bio je ujedno i posljednji gradonačelnik Sarajeva tokom austrougarske uprave. Fehim Čurčić je ukopan u Jahja-pašinoj džamiji (Čurčića džamiji) u Glođinoj ulici. Umro je 1916. u Grimenštajnu, Austrija.

avaz.ba

DRUGI UPRAVO ČITAJU

spot_img

Možda vas zanima