back to top

Latinska Ćuprija i Sarajevski Atentat

Latinka Ćuprija, nekima poznata kao Principov most jedan je od najpoznatijih mostova u Sarajevu.

Latinska Ćuprija sagrađena je za vrijeme osmanske vladavine a, svoje ime je dobio po Latinluku, mahali na lijevoj obali Miljacke, koju su naseljavali sarajevski katolici.

Sarajevo je nekoliko puta kroz svoju bogatu historiju bilo centar svijeta, no prvi događaj koji je grad zauvijek zapečatio u svim historijskim knjigama je definitivno atentan na Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju.

Sam atentat se zbio pored Latinske ćuprije ali kako je svima lakše povezati događaj sa građevinom,pa se često može ćuti atentat na latinskom mostu.

1914. godine, veoma evidentno je bilo da velike svjetske sile čekaju da se dogodi i najmanja iskra da bi mogli objaviti rat jedni drugima, nažalost to je ono što se upravo dogodilo.

Sarajevski atentat

Austro-ugarski vladar, koji je u to vrijeme bio veoma star, htio je posjetiti Sarajevo i prisustvovati jednoj od vojnih vježbi ali je bio previše star i nemoćan da bi putovao 14 sati vozom, pa je iz tog razloga poslao svoj prijestolonasljenika Franca Ferdinanda koji je odlučio doći u pratnji svoje žene Sofije koja je u to vrijeme bila trudna.

latinska ćuprija
Latinska Ćuprija

Nakon što su članovi tajne organizacije ”Mlada Bosna” saznali, organizovali su atentat na Franca Ferdinanda u nadi da će s vlasti u Bosni i Heregovini svrgnuti Austo-ugarsku.

Planirana ruta za Franca i Sofiju ih je vodila duž rijeke Miljacke do Vijećnice, gdje je prijestolonasljednik trebao imati govor i nakon toga nazad do skretanja preko puta Latinske Ćuprije pa sve do hotela Europa gdje su trebali imati svećani doček.

Obalom Miljacke rasporedilo se sedam atentatora, od kojih je Nedeljko Čabrinović izvršio prvi pokušaj atentata.

Dok je cijela pratnja prolazila pored Latinskog Mosta uspio je baciti bombu, ali je sam Franc uspio preusmjeriti iz automobila, te je eksplozija ozlijedila više desetina Sarajlija.

Uhapšen je od strane policije, a automobili su nastavili svoj put prema Vijećnici. Franc je očigledno bio uznemiren zbog svih dešavanja ali se posjeta nastavila po planu bez kakvih dodatnih mjera sigurnosti.

latinska cuprija
Latinska Ćuprija i Sarajevski Atentat

Latinska ćuprija i atentat na Franca Ferdinanda

Nakon završetka ceremonije spremali su se za povratak do Latinskog mosta. Kako je prvobitni plan bio odlzak u hotel Europu, Franc Ferdinand je nakon pokušaja atentata odlučio da posjeti građane koji su bili u bolnici zbog posljedica eksplozije.

Pokušao je svoj bosanskogm vozaču objasniti promjenu ali kako vozač nije pričao njemački jezik, nije ga baš najbolje razumio, pa je ipak skrenuo umjesto nastavio putanju pravo.

U tom trenutku Franc ga je zaustavio i zapečatio sebi sudbinu. Gavrilo Princip je tu stajao i jeo sendvič, ne nadajući se da će dobiti još jednu priliku za izvršenje atentata. Izvadio je svoj pištolj i počeo pucati.

Prvi metak je ubio Franca Ferdinanda, a drugi njegovu suprugu. Gavrilo je u pokušaju bijega skočio u rijeku i popio bočicu cijanida, kojom se htio ubiti ali sve ima svoj rok trajanja, pa tako i otrov.

Nije ga ubio, nego mu je samo ozlijedio unutrašnje organe. Atentatori su nakon hapšenja izvedeni pred sud.

latinska cuprija
Latinska Ćuprija i Sarajevski Atentat

Kako su Princip i Čabrinović bili maloljetni oduđeni su na dvadeset godina zatvora, no nedugo nakon preduse Princip umire od tuberkuloze.

Ubistvo tri nevine osobe je ono što je dovelo do početka Prvog svjetskog rata. Autro-ugarska je svoje sumnje usmjerila ka Srbiji, poslavši im pismo u kojem između ostalog zahtjevaju istragu na njihovoj teritoriji.

Srbija je to odbila i tako dala povod Austro-ugarima da objave rat. Nedugo nakon toga sve velike sile su odabrale svoju stranu.

Tako je 28. juna 1924. godine u Sarajevu izvršen atentat koji je bio povod za početak najvećeg rata u historiji čovječanstva 28. jula 1918. godine.

Nakon rata došlo je do promjene vlasti, pa se tako i ime mosta promijenilo u Principov most, po atentatoru za vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca ali ime je vraćeno 1992. godine i do danas je poznat kao Latinska ćuprija.

DRUGI UPRAVO ČITAJU

spot_img

Možda vas zanima