Baščaršija – središte svega od davnina
Na spomen Baščaršije mnogima padnu na pamet uske ulice, prepune zanatskih radnji, miris ćevapa, bosanske kafe I ukusnih jela.
Pred očima je slika Sebilja, mnogo ljudi I golubova. Danas se ne može ni zamisliti Sarajevo bez Baščaršije, koja je od davnina bila njegovo središte.
Mnogi su je palili, rušili, htjeli uništiti, modernizovatii. Baščaršija je danas u punom sjaju I mjesto koje bi svi trebali barem jednom posjetiti,.
Baščaršija, u čijim okvirima se nalaze Stara pravoslavna crkva, Gazi Husrev-begova džamija, medresa i biblioteka, Sahat kula, Stari jevrejski hram, Brusa I Gazi-Husrev begov bezistan, Vijećnica i brojne druge znamenitosti je spomenik pod zaštitom države, kulturno-historijsko središte Sarajeva i nezaobilazno mjesto za sve stanovnike i posjetitelje glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Prenosimo i stihove Putopisca Evlija Čelebi koji je 1660.godine napisao:
“U čaršiji ima u svemu hiljadu i osamdeset dućana koji su uzor ljepote. Sama čaršija je veoma privlačna i izgrađena po planu.”
Baščaršija je historijsko i klturno središte grada Sarajeva
Baščaršija je stara sarajevska čaršija, te povijesno i kulturno središte grada čiji je simbol Sebilj.
Baščaršija je prvobitno izgrađena u 15. stoljeću, kada je Isa-beg Isaković osnovao i cijeli grad, te je tada grad bio mnogo razvijen, imao je mnogo više radnji nego danas, a pogtovo zanatlija, od kojih je danas ostalo svega 300 u Sarajevu.
Inače, zanimljivo je pomenuti da sama riječ Baščaršija ima porijeklo od riječi “baš”, koja na turskom znači “glavna”, tako da Baščaršija znači “glavna čaršija” što zapravo I dan danas jeste.
Ovdje se danas svi okupljaju I kada dođete u Sarajevo najviše turista ćete sresti upravo na Baščaršiji.
Zbog velikog požara u 19. stoljeću, današnja Baščaršija je dvostruko manja nego što je nekad bila, iako je nekada bila toliko mnogo razvijena, događaji poput ratova, zemljitresa I požara učinili su svoje. Ipak Sarajevo se vremenom oporavilo, kao I Baščaršija
Komunističke vlasti su je htjele potpuno uništiti krajem 1940-ih godina, smatrajući da staro trgovačko središte nema ulogu u modernom gradu, ali su odustale od tog plana, te se danas Baščaršija savršeno uklapa u “moderno”.
Baščaršija se inače nalazi na sjevernoj obali rijeke Miljacke, u općini Stari Grad Sarajevo, te je danas središte svega. Na njoj se nalazi nekoliko važnih historijskih objekata, a turistit uvijek prvo posjećuju ovo mjesto.
Razvoj Baščaršije kroz historiju
Prije dolaska Osmanlija najveće naselje na Sarajevskom polju je bio seoski trg Tornik, koje se nalazilo na raskršću puteva gdje je danas Alipašina džamija, a tek se kasnije nastaje Baščaršija.
Baščaršija je nastala godine 1462. kada je Isa-beg Ishaković izgradio han, a pored njega brojne radnje, naravno tada je tu bio ogroman broj radnji, više nego danas.
U to doba, većina stanovnika Sarajeva je živjela u okolini Careve džamije, te to možda jedan od glavnih razloga zašto je Isa-beg Ishaković izgradio most preko Miljacke da bi povezao glavno sarajevsko naselje i novi privredni centar grada, Baščaršiju.
Već možete pretpostaviti da je jedan od najvažnijih historijskih objekata na Baščaršiji Sebilj iz 1913. godine.
Kako je izgledala Baščaršija Sarajevo prije
Oko glavnog ulaza formirala se čaršija Bazerdžana, dok je prema zapadu nastaje čaršija Kazaza, a sa sjeverne čaršija Sedlara I Sarača (današnja ulica Sarači). Dakle Baščaršija koju danas vidite nije bila ista nekada davno.
Možda najznačajnije zgrade koje su izgrađene u ovom razdoblju su vjerski objekti, odnosno džamije u blizini Baščaršije, pa ćemo u nastavku spomenuti nekoliko njih.
Džamije na Baščaršiji u Sarajevu
Simbolično ime, Baščaršijska džamija, izgrađena je od strane Havedža Duraks 1528. godine. Gazi Husrev-beg je podigao svoju džamiju 1530. godine.
Gazi Husrev-beg u Baščaršiji podiže medresu, biblioteku, hanikah, Gazi Husrev-begov hamam, Gazi Husrev-begov bezistan, Morića han I Sahat kulu, te niz drugih objekata, dok je Gazi Husrev-beg ukopan u haremu njegove džamije, pored koga je I turbe njegovog oslobođenog roba i prvog mutevelije njegovog vakufa Murat-bega Tardića.
Osim džamija u Sarajevu vrijedi pomenuti da inače u Bosni I Hercegovini ima dosta džamija, koje su danas mnogo posjećena, kao što je Dizdareva ili ženska džamija koja se nalazi u Jajcu.
Na Baščaršiji preko 12.000 zanatskih trgovina
Baščaršija je svoj najveći uspon dostigla u drugoj polovini 16. stoljeća, a razlog tome jeste da je tada tu bilo čak 80 raznih vrsta zanata.
Sama Čaršija je bila podjeljena po ovim zanatima tako da bi u svakoj ulici bili dućani za jedan ili više srodnih zanata (npr. ulice Kovači, Čurčiluk, Kazandžiluk, Sarači…), što je svakako odlična ideja jer se znalo gdje je šta. Možete zaključiti da je u to vrijeme Baščaršija bila iznimno bogato mjesto u svakom smislu te riječi
Tu ste mogli pronaći razne objekte poput bezistana, hanova, I karavansaraja. Sarajevo je bio važan centar trgovine na Balkanu i imao je tri bezistana (danas još uvijek postoje Gazi Husrev-begov bezistan I Brusa bezistan).
Postojale su kolonije Mlečana I Dubrovničana. Baščaršija je u to doba imala otprilike 12.000 trgovačkih i zanatskih trgovina.
Ratovi, zemljotresi i požar na Baščaršiji
Dogodili su se neki događaj nakon kojih ni Baščaršija ni Sarajevo više nisu bili isti.
Nakon zemljotresa 1640. godine i nekoliko požara 1644. I 1656. godine, Sarajevo su 1697. zapalile i opustošile postrojbe Eugena Savojskog, te je sve nestalo. To je nažalost uništilo Baščaršiju I Sarajevo.
Do 19. stoljeća područje grada Sarajeva se ne razvija, ne dešava se ništa ključno za razvoj.
S austrougarskom okupacijom 1878. godine, strani arhitekti su htjeli Sarajevo pretvoriti u moderni europski grad, a u tome im je “pomogao” veliki požar koji je uništio stari grad osim dijela koji je i dan danas tu. Tako je nastala granica između Baščaršije i ulice Ferhadije.
Nakon 1945. godine, novi gradski narodni odbor je donio odluku da se čaršija postepeno ruši, smatrajući da stari trgovački centar nema ulogu u modernom gradu, ali ipak nije bilo tako, jer ipak ono staro ima veću vrijednost I čar.
Baščaršija u srednjem vijeku
Smatra se da je u srednjem vijeku na mjestu današnje Baščaršije postojalo naselje Stara varoš, u kojem se nalazilo manje trgovište.
Isa-beg Ishaković je oko 1460. godine postavio temelje Sarajevu, kada to trgovište na desnoj obali Miljacke prerasta u čaršiju I tako polako se “pravi” današnji teren Baščaršije.
Isa-beg je na čaršiji podigao prvi han i dućane, dok je najveći humanista Sarajeva Gazi Husrev-beg od 1521. do 1541. na tom prostoru sagradio brojne znamenitosti, poput Begove džamije, medrese, biblioteke, hanikaha, hamama, bezistana, Tašlihana, imareta, više od 200 dućana, a njegvo ime sigurno znate.
Brojne zanatske radnje i zanatlije na Baščaršiji
Sa gradnjom je vremenom došlo do razvoja zanata, te je tada postojalo mnogo zanatlija. Na prostoru Stare čaršije krajem 16. i početkom 17. vijeka bilo je organizovano 46 zasebnih čaršija, koje su nosile imena po zanatima.
Neka od tih imena su do dana današnjeg zadržale pojedine baščaršijske ulice, koji danas nema puno, odnosno nema puno zanatlija kao što je to prije bio slučaj
U svoje najbolje vrijeme Baščaršija je bila ekonomsko središte Sarajeva, ali i najveći trgovački centar središnjeg Balkana.
Na njoj se tada nalazilo oko 12.000 dućana, a djelovale su i trgovačke kolonije Firentinaca, Mlečana, Dubrovčana, što nam zaista govori da je ovo bilo centar svega.
Bilo je prije mnogo zanatlija i dućana, nažalost danas na Bačšaršiji ih ima oko stotinjak, a u cijelom Kantonu Sarajevo to je oko 300 zanatlija.
Ostao je samo jedan četkar u Federaciji BiH. Na Baščaršiji zanati kojih najviše ima su kazandžije i krojači.
Najteži period za Baščaršiju
Zlatno doba Baščaršije naglo je prekinuto kada je u oktobru 1697. vojska habsburškog princa Eugena Savojskog provalila sve do Sarajeva, te spalila veći dio grada, te je sav sjaj Baščaršije nestao u sekundi.
Čaršija je potom obnovljena, ali je ponovo stradala u požaru 1857. godine, kada je i formirana današnja granica između tada znatno smanjene Baščaršije i ulice Ferhadija, to mjesto na kojem se dodiruju Istok i Zapad.
Izgradnja Sebilja na Baščaršiji
Od 1754. Baščaršijski trg krasi sebilj (javna česma u obliku kioska).
Prvobitni, koji je izgorio stotinjak godina kasnije, dao je izgraditi Mehmed-paša Kukavica, a ovaj današnji izgrađen je 1913. godine, po nacrtu češkog arhitekte Aleksandra Witteka, te je ovo danas simbol za Baščaršiju, svi se rado fotografišu upravo pored Sebilja.
Dolazak Austro-Ugarske i težak period za Baščaršiju
Već na odlasku Osmanskog carstva, a posebno sa dolaskom Austro-Ugarske vlasti i pojave znatno jeftinijih industrijskih proizvoda za zanatlije na Baščaršiji dolaze teška vremena, te kada je bilo riječi o rušenju Baščaršije.
Naprotiv, Baščaršija je obnovljena zbog organizacije Olimpijade 1984. godine, te možemo reći da je to njeno ponovno rođenje I život.
Baščaršija danas
Danas je Baščaršija razvijena, posjećuju je razni turisti iz svih država svijeta. Kada neko kaže “Sarajevo” ne može a da ne pomosli na Baščaršiju.
Na Baščaršiji se danas nalaze , mnoge građevine, objekti, zanatske radnje – iako ne kao prije, ali ipak I danas ima nekoliko radnji gdje zanatlije “kreiraju” svoje proizvode.
Ovdje ćete nerijetko vidjeti mnogo ljudi, te je to najlešće mjesto okupljanja.
Kada dođete u Sarajevo, obavezno posjetite Baščaršiju, prošetajte uskim ulicama gdje možete vidjeti zanatske radnje, kao i kupiti unikatan suvenier.
Šta posjetiti na Baščaršiji
Stvari koje ne biste trebali propustiti kada ste već na Baščaršiji su između ostalog I sarajevski ćevapi.
Na Baščaršiji imate mnoge ćevabdžinice, a vjerujemo da se nećete pokajati koju god da izaberete.
Također probajte I kafu, sladoled I slatka bosanska jela.
Prošetajte uskim ulicama, opustite se razgledajući razne zanatske radnje. Obavezno kupite neki suvenir za ponijeti, jer će vas to podsjećati na Baščaršiju I Sarajevo.
Nakon Baščaršije možete se zaputiti prema Prokoškom jezeru, a u blizini Baščaršije posjetite još I Žutu Tabiju, Vijećnicu, mostove, a nešto dalje Vrelo Bosne, koje se nalazi na Ilidži.
Preporuka
- Saborna Crkva Rođenja Presvete Bogorodice
- Sarajevska Hagada
- Kako zaraditi novac online
- Kako brzo uštedjeti novac (2023)
- Aerodrom Sarajevo
