Vrelo Paljanske Miljacke

Velika stabla, zvuk vode, izvori, mali slapovi i vodopadi – samo su neki od prizora koji će vas dočekati.

Vrelo Paljanske Miljacke je još jedno “skriveno” mjesto koje vrijedi posjetiti što prije. Prirodni krajolik, zelenilo, čista, pitka voda – samo su neki od razloga zašto trebate posjetiti ovo mjesto.

Sam dolazak ovdje učinit će da se osjećate bolje. Neka zanimljiva energija kruži ovim mjestom, a kako i ne bi jer ovdje je sve sama priroda.

Ako ovih dana razmišljate gdje otići a da je nekako sve oko vas priroda, ovo je još jedno mjesto koje trebate dodati na vašu listu.

Ima li boljeg odmora od onoga u prirodi? Mi kažemo da nema, stoga nemojte se dvoumiti da li vrijedi posjetiti ovo mjesto.

Iako je možda malo teže doći do ovo mjesta, kao I uostalom do svih rajskih mjesta kojhe Bosna I Hercegovina već godinama “krije”, ipak vrijedi se zaputiti jednog vikenda upravo ovdje.

A šta se sve ovdje nalazi, šta možete obići usput, saznajte u nastavku ove priče.

Gdje se nalazi Vrelo Paljanske Miljacke

Vrelo Miljacke udaljeno je oko 20 kilometara od centra Sarajeva, i malo ga je teže naći, a putevi do tamo su veoma uski, skoro da ne mogu da se momiđu dva automobila.

Ona se oko 13 kilometara dalje, u selu Dovlići spaja sa Mokranjskom Miljackom i tvori onu rijeku Miljacku što protiče kroz Sarajevo.

Mnogo je specifičnosti vezano za Miljacku, između ostalog postojanje dvije Miljacke koje izviru na području Paljanske u naselju Gornje Pale, i Mokranjske Miljacke, koja takođe izvire na području opštine Pale, u naselju Kadino Selo, koje se spajaju u Dovlićima, na čijem području izvire i završava svoj tok, stapajući se sa rijekom Bosnom.

vrelo paljanske miljacke — Vrelo Paljanske Miljacke – izvor:furaj.ba

Paljanska Miljacka izvire dva kilometra od Pala

Izvire južno od Korana, u vidu jačih kraških vrela na nadmorskoj visini od oko 1000 metara.

Glavno izvorište se nalazi na Ravnoj planini. Ivire iz više izdana koji uglavnom nastju akumuliranjem površinske vode koja propada kroz pukotine krečnjačkog terena Ravne planine.

Svi ovi izdani i vrela obrazuju Paljanku Miljacku koja na svom putu kupi vodu još nekoliko stalnih i povremenih izvora.

Rijeka je bogata vodom naročito u jesen kada su pojačane padavine i u proljeće kada se otapa snijeg, pri čemu se u krečnjačkim masivima akumulira veliki vodeni potencijal.

Kako izgleda Vrelo Paljanske Miljacke

Iz više izvora i vrela voda se potočićima sastaje u jedan. U svom izvorištu ovi potočići su okruženi šumom sa pejzažima, vrlo ljupkim i privlačnim.

Nakon što se spusti niz sedronske kaskade i kanjone kroz šumu, tok Paljanske Miljacke prelazi u ravnicu i tu je koritom dno još uvijek toliko kamenito i nepravilno, a pad osjetan, da se ni za jedan vodotok ove kotline ne može reći da je miran ravničarski potok odnosno rijeka.

Na svom toku, od izvora do ušća, Paljanska Miljacka prima i nekoliko pritoka ( Jahorinski potok, Kaloviti potok, Repašnica, … ).

Na dužini preko 250 metara od izvorišta Paljanska Miljacka gradi prelijepe slapove i vodopad preko sedrenih blokova obraslih mahovinom koji stvaraju očaravajući ambijent.

Ukupan doživljaj upotpunjuje huk vode koja se spušta niz sedrene blokove. Čitav predio predstavlja prijatan prirodni ambijent pogodan za šetnju i izlete.

Posebno jak utisak Paljanska Miljacka ostavlja na posjetioca za vrijeme većih vodostaja, kada su slapovi veći. Neposredno iznad vrela nalazi se Srednjovjekovna gradina Pavlovića.

Šta se nalazi u blizini Vrela Paljanske miljacke

Neposredno iznad vrela nalaze se ostaci srednjovjekovne tvrđave, odnosno gradine Pavlovića, a u blizini je i restoran „Vrelo Miljacke“ sa ribogojilištem pastrmke, koji gostima nudi riblje i specijalitete nacionalne kuhinje.

A onima koji usred tog prekrasnog prirodnog okruženja požele boraviti duže na raspolaganju je i nekoliko soba za noćenje.

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine – Hadžišabanovića Vila u blizini Paljanske Miljacke

Hadžišabanović vila se nalazi u Palama na lokalitetu Gornje Pale – Koran u blizini vrela Miljacke. Objekat je 2002. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Nekada imućna sarajevska porodica Hadžišabanović vilu je sazidala 1912. godine i u njihovom vlasništvu je bila sve do 1946. godine, kada je jugoslovenska vlast nacionalizovala.

Vila je danas u vlasništvu Opštine Pale i u potpunosti je napuštena i oronula.

Jedan od najljepših paljanskih objekata i spomenik od izuzetnog kulturnog značaja sagrađen je za vrijeme austrougarske okupacije.

Projekat je rađen u stolarskom ateljeu Augusta Taboria u Sarajevu. Masivna dvospratnica i dan danas stoji na šumskom proplanku, s tim da od njene ljepote nije ostalo mnogo.

Oronula i dijelom porušena čak predstavlja i opasnost za okolinu.

Vilu su često pljačkali I vandali su odnosili sve što je bilo upotrebljivo, na šta su lokalne vlasti šutjeke. Svojevremeno su odnosili i upotrebljivi građevinski materijal.

Paljanska Miljacka ribolov

Vodopadi na vrelu Paljanske Miljacke su čaroban prizor i senzacija za čula.

Кvalitet ove planinske vode je veoma pogodan za pastrmke, te se nedaleko ispod vrela nalaze ribnjaci i restorani. Pogodna je za ribolov, te dolaze ovdje mnogi ljubitelji ribolova.

Mokranjska Miljacka

Mokranjska Miljacka izvire iz pećine u Kadinom Selu kod sela Mokro i duga je 20 kilometara, dok je Paljanska duga 12,9 kilometara.

Nalazi se na 1135 metara nadmorske visine. Zajedno s Paljanskom Miljackom, s kojom se sastaje u selu Dovlići usarajevskoj općini Stari Grad, čini rijeku Miljacku koja se kasnije ulijeva u Bosnu.

Pitka voda sa vrela Paljanske Miljacke

U neposrednoj blizini ribnjaka nalazi se izvor čiste i pitke Miljacke zahvaljujući kojem je ideja o ribnjaku na Vrelu Miljacke i nastala.

Radi se o vrlo kvalitetnoj vodi sa konstantom u količini, kvalitetu i temperaturi tokom cijele godine, što ima direktan uticaj na kvalitet ribe koja u njoj živi.

Prirodno okruženje, domaća hrana i prijatan ambijent čine ovo mjesto idealnim za odmor i opuštanje.

Rijeka Miljacka

Miljacka je bosanskohercegovačka rijeka koja protiče kroz Sarajevo.

Miljacka nastaje spajanjem dvije rijeke – Paljanske i Mokranjske Miljacke. Paljanska Miljacka izvire istočno od mjesta Pale, podno padina Jahorine, a blizu Begovine, na 1.025 mnv.

Mokranjska Miljacka izvire iz velike špilje, koja još uvijek nije dovoljno istražena, u blizini Kadinog Sela, na 1.135 mnv, u podnožju Romanije.

Miljacka je zapravo mala rijeka, čiji se tok, u pravcu istok-zapad, dug 38 km (24 milje). Miljacka je desna pritoka rijeke Bosne. Kroz kanjon Miljacke od Sarajeva do Pala, ranije je vodila uskotračna pruga popularnog Ćire.

Vrelo Bosne

Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini. Izvire iz kraških vrela u selu Vrutci u blizini Ilidže u podnožju planine Igman na 500 m nadmorske visine.

Sam lokalitet izvora se naziva Vrelo Bosne i poznato je sarajevsko izletište. Vrela Bosne se nalaze u jugozapadnom dijelu Sarajevskog polja, u predgrađu Igman planine.

Za njih se slobodno može reći da predstavljaju najljepši dio Sarajeva, ponos Sarajlija koji su oduvijek slobodne trenutke provodili u prekrasnom ambijentu uz žubor rijeke Bosne.

Prisustvo vode, bujna vegetacija, svjež povjetarac sa Igmana, doživljaj je koji pruža svakom posjetiocu ugođaj koji se ne zaboravlja.

Na ovom prostoru priroda je čovjeku pružila zaista mnogo, tu se osjeća dah netaknute prirode.

Ipak, ono što je najljepše jeste samo izvorište rijeke Bosne, koja izvire iz nekoliko jakih kraških izvora na nadmorskoj visini od 492 m u području planine Igman.

Gradina Pavlovića

Gradina, utvrđenje za koje nema informacija kako se zvalo – nalazi se na uzvišenju, oblika kupe u blizini izvora Paljanske Miljacke u Gornjim Palama.

Utvrđenje Gradina je najvjerovatnije u srednjem vijeku postojalo kao upravni centar za područje paljanskog polja, a možda i šireg područja vlastelinske porodice Pavlovića.

Do danas ozbiljnija istraživanja na ovom području nisu rađena, a prve zapise i analize uradio je Đoko Mazalić objavivši analize u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1939. godine.

Feudalni posjed Pavlovića, koji su spadali u red najkrupnijeg bosanskog plemstva, protezao se od Vrhbosne (današnje Sarajevo) na zapadu do Dobruna na istoku.

Na prostoru paljanske opštine se odvijala trgovina sa Dubrovnikom, prvo u gradu Borač na Prači gdje su Pavlovići izdavali povelje, kasnije u novosagrađenom gradu Pavlovac na lijevoj obali Prače.

Rijeka Prača

Rijeka Prača je lijeva pritoka Drine, nastaje na istočnim padinama planine Jahorine u izvorišnoj čelenci iz koje nastaju izvori, Stansko vrelo, Kadino vrelo i Vrela Prače. Izvorište je definisano izvorom koje se naziva Kadino vrelo.

Nadmorska visina glavnog izvora Prače u Jahorini iznosi oko 1500 m nadmorske visine, a ušće u Ustripači ima nadmorsku visinu 327 m, pa je ukupni pad 1173 m ili 23,5‰. Veliki padovi rijeku Praču svrstavaju u izrazito planinski tok.

Protiče kroz naseljena mesta: Podgrab, Prača, Hrenovica, Mesići i Ustiprača, gdje se ulijeva u Drinu. Dužina toka je 56,9 kilometara.

Saznajte više o mjestu Pale

Pale su naselje u neposrednoj blizini Sarajeva. Oštra planinska klima osjeća se i tijekom ljetnih mjeseci, kad temperatura zraka rijetko prelazi 25°C. Za vrijeme rata u BiH, Pale su bile sjedište srpske vojske u BiH.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Pale (do rata prigradska općina Grada Sarajeva) imala je 16.355 stanovnika, raspoređenih u 70 naselja.

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, Pale su bile prijestolnica i sjedište vlade Republike Srpske. Poslije rata, sjedište vlade se prebacilo u glavni grad Republike Srpske Banju Luku.

Spomenici i znamenitosti u Palama su Katolička crkva sv. Josipa Radnika. Katolički samostan Marijin dom redovnica Kćeri Božje ljubavi. u Gornjim Palama nalaze se ostatci Gradine Pavlovića.