Vrelo Bosne i Velika Aleja prirodni raj u blizini Sarajeva kojeg morate posjetiti. Gotovo nedirnuta priroda i bajkoviti ambijent će vas sigurno opčarati.
U neposrednoj blizini Ilidže, u podnožju planine Igman, samo petnaestak kilometara od centra Sarajeva, nalazi se pravi mali prirodni raj i jedno od najpoznatijih obilježja Bosne i Hercegovine, izvorište rijeke Bosne, poznatije kao Vrelo Bosne.
Na površini od 603 hektara, koliko zauzima ovaj kompleks, smješteno je više malih ostrva obraslih zelenilom i povezanih mostovima, igralište za djecu, restorani i nadaleko poznati fijakeri.
Vrelo Bosne godinama je popularna i tražena destinacija, a malo koji posjetilac i turista koji dođe u Sarajevo propusti da obiđe i ovaj prirodni raj.
Do samog Vrela se dolazi kroz tri i po kilometra dugu stoljetnu aleju platana i kestenova, koja je zatvorena za motorni saobraćaj.
Zbog toga, aleja je pogodna i za fizičke aktivnosti poput trčanja ili vožnje bicikla.
Oni koji ipak više vole tradicionalna prijevozna sredstva, mogu iznajmiti fijakere da ih duž predivne aleje dovedu do samog izvorišta i uređenog sarajevskog izletišta.
Vrelo Bosne je atraktivna destinacija još od doba starog Rima
Stari Rimljani i Osmanlije su upravo na ovom prostoru, na izvorima termalne vode gradili banje, a u vremenu Austro-Ugarske to je bio mondenski centar Sarajeva. I danas se u ovom dijelu mogu vidjeti ostaci rimske kolonije, te građevina iz vremena Austro-Ugarske.
Sam prostor izvorišta Vrela Bosne pod zakonskom je zaštitom od 1954.godine. Nakon stručne valorizacije cijelog prostora Vrelo Bosne proglašeno je 2006.godine Spomenikom prirode. Druga kategorija po Međunarodnoj klasifikaciji unije za zaštitu prirode (IUCN).
Područje na kom izvire rijeka Bosna je i stanište različitih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su neke endemske.
Mogu se ovdje naći listopadne vrste joha, grab, hrast lužnjak, hrast kitnjak, jasen, oko 500 vrsta zeljastih biljaka (ljubičica, maslačak, kopitnjak, jaglac), nekoliko stotina ljekovitih biljaka (bagrem, majčina dušica, iva, metvica) te preko 20 vrsta gljiva.
Registrirano je i oko 19 vrsta sisara, a među njima su kuna bjelica, zec, vjeverica, lasica.
Mala Bosna, vodotok u koji se ulijeva šest izvora, stanište je autohtone vrste potočne pastrmke, koja se svježe ulovljena priprema u restoranu koji se nalazi u centralnom dijelu izletišta.
Nedaleko od Vrela Bosne nalazi se i jedan od najvećih termalnih kompleksa u ovom dijelu Evrope.
Termalna rivijera Ilidža, koja se prostire na površini od oko 15 hektara i nudi opuštanje i aktivan odmor na unutrašnjim i vanjskim bazenima.
Prostor Vrelo Bosne kao značajan hidrološki kolektor s izuzetnim biodiverzitetom i očuvanim pejzažnim i istorijskim karakteristikama, zoniran je skladno međunarodnim kriterijima u II zone:
I zona (nukleus) s površinom od 54,5 ha, obuhvata izvorište rijeke Bosne i rijeku Bosnu od izvora do infiltracijskog kanala.
II zona (puferska) površine 548,50 ha, obuhvata prostor slivnog područja izvora u podnožju Igmana sa velikom hidrološkom raznolikošću od kojih je važno istaknuti: vrelo Stojčevac, vrelo Borin, rijeku Bosnu i podzemne termalne i termo mineralne vode Ilidže, te podzemne vode sarajevskog polja; parkovski prostori, uključujući Veliku aleju, te parkovne prostore oko banje Ilidža i Stojčevca; arheološko nalazište i nekropole u selu Vrutci, Rimski most na Plandištu, Austro-ugarske vile u Velikoj Aleji i hotele u Ilidži, zgradu Šumarske škole.
Ako ste u dobroj fizičkoj kondiciji, preporučuju se lagana šetnja Velikom alejom. Okruženo je sa oko 3.000 stabala kestena i platana zasađenih u 2 reda i starih više od 100 godina.
Krošnje drveća duž cijele aleje pružaju hlad i svježinu i tokom najtoplijih ljetnih dana, a nešto nižim temperaturama doprinosi i blizina planine Igman, pa je ova destinacija idealna za bijeg od visokih ljetnih vrućina.
Ako ipak želite osjetiti dašak historije, fijaker će se pobrinuti da vam ostvari želju i da doživite nezaboravno iskustvo.
Fijakeri su glavna turistička atrakcija, ali i simbol Vrela Bosne i saobraćaju u ovom dijelu Sarajeva još od doba Austrougarske, tačnije od 1895. godine.
Cijela ova priča ne bi bila potpuna bez još jednog simbola izvorišta rijeke Bosne – labudova, koji upotpunjuju bajkoviti prizor.
Rimski most
O bogatoj historiji ovog kraja svjedoče i arheološko nalazište i nekropole u selu Vrutci, Rimski most na Plandištu, austrougarske vile u Velikoj aleji i hoteli na Ilidži.
Nedaleko od Vrela Bosne nalazi se i Rimski most, jedan od 4 sačuvana stara kamena mosta na području Sarajeva.
Iako nosi ime Rimski most, smatra se da potiče iz otomanskog perioda, a naziv Rimski je dobio jer su prilikom gradnje korišteni dijelovi ostataka obližnjih rimskih nadgrobnih ploča i, kako se vjeruje, izgrađen je na temeljima ranijeg rimskog mosta.
Rimski most je jedna od historijskih znamenitosti ovog područja, iako se o njegovoj istoriji malo zna.
Prvi put se spominje u 16. vijeku, kada je o njemu pisao mletački poslanik Katarin Zeno, opisavši ga da kao „kameni most na rijeci Bosni koji ima sedam lukova”.
Preporuka
- Kako zaraditi novac online
- Kako brzo uštedjeti novac (2023)
- Aerodrom Sarajevo
- Svrzina kuća
- Autobuska stanica Sarajevo
