Istinsko kulturno-historijskog naslijeđa, Svrzina kuća u Sarajevu odoljela je historijskim previranjima i vremenskim mijenama te ostala da svjedoči kao trag načina života nešto imućnijih muslimanskih porodica s početka 18. do početka 19. stoljeća, sada već toliko drugačijeg od života današnjih generacija.
Svrzina kuća je skup više zgrada koje čine jedan jedinstveni kompleks.
Sastoji se od ograda – koja je određivala ulicu i jasno odvajala privatni od javnog prostora, dvorište – koje je bilo obloženo oblim kamenom, radi lakšeg održavanja, šadrvan – česma koja je služila za održavanje higijene prije ulaska u kuću, hajat – prizemlje gdje se okupljala porodica, te divanhana na spratu – koja je bila privatnog karaktera, a korištena uglavnom za odmor i uživanje u pogledu na grad ili prirodu.
Kompleks je podijeljen na selamluk – javni dio kuće ili muški dio, i haremluk – ženski dio. Kuća je posjedovala cvjetnjak i povrtnjak a sagrađena je od nepečene cigle i drveta.
Izvorno je pripadala porodici Glođo, čiji je jedan od članova poznati kadija Munib ef. Glođo čuven po borbi za autonomiju Bosne u okviru Osmanskog carstva, ali je vremenom porodičnim vezama prešla u vlasništvo ugledne porodice Svrzo.
Muški dio selamluk bio je namijenjen gostima koji su dolazili zbog posla, razgovora o politici i uopće za društveni život muških članova porodice, kao i za smještaj posluge.
Tu su mogli ostati i na konaku, boraveći u nekoj od muških soba halvata, ispred kojih su na uzdignutom otvorenom balkonu kamariji bili drveni lavaboi za uzimanje abdesta.
U središtu drugog, ženskog ili porodičnog dijela kuće haremluka, je avlija s mnoštvom cvijeća u proljetnom i ljetnom periodu gdje su se članovi porodice odmarali, družili ili ispijali kafu, a u posebno vrućim danima mogli su se zaštititi od sunca sjedajući u hajat, poluotvoreni prostor s hladovinom.
Strop mu je ukrašen cvijetnim mozaikom ukrašavajući ovaj mirni kutak kuće. Njegovu ljepotu osvježili su i spasili od propadanja restauratori Zemaljskog muzeja BiH.
Svrzina kuća – prostorije
U kući su najvažnije tri vrste dekoracija – kaligrafija, drvorezbarija i vez čija se ljepota može vidjeti u djevojačkoj sobi, na primjercima stolnjaka, posteljine, marama ili drugih platnenih predmeta.
Žene su tu, sjedeći za đerđefom, postoljem za vez, trudile se iskazati vlastitu kreativnost i spretnost prstiju, praveći divne primjerke veza.
Balkonski prostor ispred sobe od vanjskih je pogleda zaštićen mušepcima, gustim drvenim rešetkicama koje su skrivale intimu ženskih članova porodice.
Spavaća soba otkriva da se tada spavalo na podovima, a tu je i primjerak bešike za bebe, te zemljane peći na drva koja je zagrijavala prostor tokom hladnih sarajevskih zima.
Centralni dio trpezarije bila je sofra oko koje bi se ukućani “po turski” smjestili tokom zajedničkog ručka.
Na sofri su bile postavljene samo kašike za tečna jela, dok se sve ostalo jelom rukom i iz jedne posude. Zidovi su ukrašeni levhama sa citatima iz Kur’ana te rafama s dekorativnim posuđem.
Musafirhana u svrzinoj kući
Najveća i najljepša soba u kući musafirhana smještena je u prizemlju i namijenjena je različitim svečarskim i prazničnim povodima.
Pod joj je zastrt pirotskim ćilimom iz jednog dijela, tkanog na zahtjev porodice, na zidovima su satovi turske i austrijske proizvodnje te venecijansko ogledalo, a tu su i istočnjačke serdžade.
Na stropu sobe je iznimno lijepi primjerak stambolskog lustera, koji mahom krase i ostale sobe.
Središtem sobe dominira velika mangala na kojoj su ukućani, nakon što je zagriju žarom od drvenog ćumura, podgrijavali kafu, palili duhan u čibucima ili tek u nju ubacivali različite mirisne trave.
Ormari su ukrašeni jedistvenim konjičkim drvorezom, dodatno čineći sobu svečanijom.
U sklopu kompleksa kuće su i konjušnica, otvorena kuhinja s ognjištem, vodnica za čuvanje vode i pranje posuđa te magaze za alat, robu i čuvanje hrane.
Zakonom je kao spomenik zaštićena 1950. a nakon opsade Sarajeva, kuća je rekonstruisana i ponovo otvorena za javnost 1997. godine.
Još jedna poznata historijska kuća u Sarajevu je Inat kuća.
Tokom 2005. godine izvršena je još jedna veća rekonstrukcija objekta, prije svega sanacija krova, kaldrme, dotrajalih instalacija i vraćanje slikarija na musandari u Velikom halvatu. Danas je ovaj objekat jedan od depadansa Muzeja Sarajeva.
Preporuka
- Kako zaraditi novac online
- Kako brzo uštedjeti novac (2023)
- Aerodrom Sarajevo
- Turbe sedam braće
- Autobuska stanica Sarajevo
