Međunarodni stručnjak za vodu, Đevad Koldžo, autor strategija za smanjenje NRW u brojnim svjetskim metropolama, objasnio je za portal Radiosarajevo.ba današnji incident izazvan strujnim udarom, trenutno stanje i dao preporuke za naredni period.

Strujni udar je prouzrokovao prestanak rada pumpi na glavnom izvorištu Bačevo kod Sarajeva. Ovo izvorište opskrbljuje grad sa oko 95% ukupne količine vode, te kada pumpe ostanu bez napajanja, cijeli sistem gubi pritisak, što momentalno zaustavlja protok vode.

“Današnji incident izazvan strujnim udarom je nepredvidiv događaj koji se može dogoditi bilo gdje i bilo kada, i za njega VIK Sarajevo, za razliku od noćnih redukcija koje su u toku, ne snosi nikakvu odgovornost“, objasnio je Koldžo.

Ovaj događaj dodatno je zakomplicirao situaciju jer je dolaskom vode nazad u cjevovode došlo do hidrauličkih udara. Hidraulički udari nastaju kada voda naglo protječe kroz cijevi koje su bile prazne ili gotovo prazne, uzrokujući dodatni pritisak na već oštećenu infrastrukturu, što može izazvati nova curenja ili pogoršati postojeća.

“Svaki put kada sistem ostane bez vode i pri ponovnom uspostavljanju vodosnabdijevanja, bez obzira na to koliko su polako otvarani ventili, dolazi do hidrauličkih udara u mreži, što opet pojačava pojavu novih curenja, čineći lošu situaciju još gorom”, dodao je Koldžo.

Trenutno Stanje Vodovodnog Sistema

Koldžo ističe da problemi s vodosnabdijevanjem u Sarajevu nisu novost i proizlaze iz dugotrajnog zanemarivanja infrastrukture i lošeg upravljanja resursima. Situacija je dodatno pogoršana zbog jednog od najsušnijih ljeta, što je smanjilo kapacitet izvorišta. Glavni problem nije nedostatak vode, već gubici unutar sistema.

Prema njegovim riječima, gubici vode u Sarajevu su izuzetno visoki i iznose oko 70 posto. Ovi gubici nastaju zbog zastarjele infrastrukture, nedovoljnog održavanja i nedostatka strategije za smanjenje tzv. neoprihodovane vode (NRW – Non-Revenue Water), što je voda koja se gubi kroz curenja, neautorizovane priključke ili je inače neefikasna za donošenje prihoda.

“Ako se već godinama intenzivno radi na projektu smanjenja gubitaka i ako su gubici na početku tih aktivnosti bili tako visoki, uz pretpostavku da je postojala definisana strategija za smanjenje neoprihodovane vode, onda bi se rezultati već trebali vidjeti”, ističe Koldžo, naglašavajući mali napredak u smanjenju gubitaka vode.

Ključne Preporuke za Poboljšanje Sistema

Koldžo daje nekoliko preporuka koje bi mogle pomoći u poboljšanju situacije s vodosnabdijevanjem u Sarajevu:

– Definisanje Jasnih Ciljeva za Smanjenje Gubitaka Vode: Koldžo kritikuje trenutne ciljeve za smanjenje gubitaka izražene u procentima, što smatra neprikladnim i neefikasnim. Objasnio je da je cilj smanjenja gubitaka putem postotaka varljiv, jer se postotak može smanjiti samo povećanjem ukupne potrošnje, a ne stvarnim smanjenjem gubitaka.

“Cilj smanjenja gubitaka se ne može i ne smije izražavati u procentima“, upozorava Koldžo. Predlaže korištenje ekonomskog nivoa curenja (ELL – Economic Leakage Level) kao ključnog indikatora, jer predstavlja tačku ispod koje daljnje smanjenje gubitaka nije isplativo zbog visokih troškova.

– Izmjena Tarifnog Sistema: Koldžo snažno zagovara hitnu izmjenu trenutnog tarifnog sistema, koji naziva nepravednim i neadekvatnim. Ističe da trenutni sistem, koji varira cijene ovisno o broju članova domaćinstva i potrošnji, nije transparentan i stvara nejednakosti među potrošačima.

“Tarifni sistem se mora mijenjati ‘koliko jučer’. Sistem u kojem se ne zna ‘ko pije a ko plaća’ je ništa manje nego obična špekulacija“, kritičan je Koldžo, naglašavajući da bi takse trebale biti bazirane na potrošnji po kubnom metru (m3) i biti jednake za sve korisnike, uključujući pravne subjekte.

– Određivanje Ekonomske Cijene Vode: Koldžo ističe potrebu za određivanjem ekonomske cijene vode koja bi omogućila održivo poslovanje vodovodnog preduzeća. Upozorava da trenutna cijena nije dovoljno visoka da pokrije sve troškove, posebno troškove električne energije koji značajno doprinose troškovima vodosnabdijevanja.

“Ne tvrdim da će cijena biti viša, ali je gotovo sigurno da hoće, s obzirom na to da sistem ima 7 nivoa prepumpavanja, što znači da električna energija ima veliki udio u cijeni vodosnabdijevanja”, pojašnjava Koldžo.

– Promjena Zakonske Regulative i Brzo Sprovođenje Procedura: Koldžo ističe potrebu za promjenom zakonske regulative i ubrzanjem procedura izdavanja dozvola i odobrenja za radove na vodovodnom sistemu. Napominje da trenutni spor i komplicirani proces izdavanja dozvola značajno usporava i poskupljuje radove na smanjenju gubitaka.

– Implementacija Ugovora Zasnovanih na Učinku (PBC): Koldžo snažno podržava uvođenje ugovora zasnovanih na učinku (Performance-Based Contracts, PBC) za smanjenje gubitaka vode, koji su se pokazali mnogo efikasnijim od tradicionalnih metoda.

“U zadnjih 10 godina širom svijeta dokazano je da je najefikasniji način smanjenja gubitaka ugovor zasnovan na učinku, poznat kao PBC za smanjenje neoprihodovane vode”, navodi Koldžo, dodajući da su ovi ugovori oko 70% efikasniji u poređenju s tradicionalnim pristupima.

Dodatni Koraci i Dugoročna Strategija

Pored hitnih mjera, Koldžo predlaže dugoročnu strategiju koja uključuje nekoliko ključnih koraka:

Definisanje i Primjena Metodologije za Prioritizaciju Cjevovoda: Potrebno je razviti jasnu metodologiju za prioritetnu zamjenu i rekonstrukciju cjevovoda na osnovu brojnih faktora kao što su starost cijevi, čestost kvarova i njihova lokacija. Preporučuje primjenu metodologija poput Fuzzy VIKOR, koja uzima u obzir više indikatora i dodjeljuje im težine kako bi se odredili prioriteti.

– Izrada ili Ažuriranje Plana Rukovanja i Održavanja: Koldžo naglašava važnost izrade ili ažuriranja plana za rukovanje i održavanje vodovodnog sistema, te obuku osoblja koje će biti odgovorno za održavanje postignutog nivoa smanjenja gubitaka. Ističe potrebu ulaganja u obuku osoblja i osiguravanje adekvatnih radnih uslova kako bi sistem ostao održiv.

– Uspostava Standardnih Operativnih Procedura: Potrebno je uspostaviti ili prilagoditi standardne operativne procedure unutar VIK-a (Vodovod i kanalizacija Sarajevo). Koldžo ističe da je nevjerojatno da neki korisnici nisu dobili račun za vodu nekoliko mjeseci, što ukazuje na ozbiljne probleme u upravljanju i poslovanju.

“Kako je moguće da mi u mojoj ulici nismo dobili račun za vodu 3 mjeseca? Nismo obavezni plaćati uslugu za koju nam nije izdat račun, a to je najveća šteta za VIK“, navodi Koldžo.

Iako su problemi s vodosnabdijevanjem u Sarajevu kompleksni i dugotrajni, Koldžo vjeruje da uz pravu strategiju i adekvatne mjere, situacija može biti značajno poboljšana. Ipak, upozorava da je potrebna politička volja i odlučnost za provođenje reformi koje će osigurati održivo i efikasno snabdijevanje vodom za sve građane Sarajeva.

“To je stvarnost koja vas (nas) očekuje i znam da će mnogi ipak radije vjerovati nekome ko će izaći i važno vam objasniti (lagati) kako će se sve to lako riješiti samo ako izaberete njega ili nekog njegovog, nego ovome što sam ja napisao, ali to više nije moj problem”, zaključuje Koldžo.