Na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu jedna od klupa simbolizira Svjetski dan svjesnosti o autizmu sa predivnom porukom:
“Svi smo mi po nečemu jedinstveni!“
Znak svjesnosti autizma – upravo su puzzle na klupi koje označavaju želju za povezivanje djelića i konačnim shvatanjem autizma.
Prema odluci Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, 2. aprila obilježava se Svjetski dan svjesnosti o autizmu.
Autizam, odnosno poremećaj iz spektra autizma, vrlo je složen neurorazvojni poremećaj koji zahvaća sve aspekte ličnosti (komunikacija, motorika, ponašanje i učenje).
Svaka dijagnoza je drugačija
Pojam autizam u psihijatriju uvodi E. Bleuer 1911. godine, a autistični poremećaj prvi opisuje američki psihijatar L. Kanner 1943. godine i naziva ga infantilnim autizmom (zbog simptoma i dobi u kojoj se pojavljuje).
Kako se radi o širokom rasponu poremećaja u razvoju, a ne o jedinstvenom poremećaju, svaka dijagnoza je drugačija te svaka osoba u spektru ima različite simptome i potrebe.
Postoji pet glavnih tipova poremećaja iz spektra autizma koji uključuju:
- autizam
- Aspergerov sindrom
- Rettov sindrom,
- dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu,
- pervazivni razvojni poremećaj – koji nije drugačije specificiran.
Šta je autizam?
Djeca iz autističnoj spektra vide, čuju i osjećaju, ali te utiske teško sklapaju u smislenu cjelinu, pa se stoga povlače u vlastiti svijet u kojem nalaze sigurnost.
Zbog toga osobe s autizmom imaju poteškoća u izražavanju svojih osjećaja, želja, potreba, sposobnosti i problema s kojima se svakodnevno bore, a što se odražava na njihovo ponašanje koje može biti vrlo neobično.
