Trideset i jedna godina prošla je od 28. augusta 1995. godine, jednog od najtežih dana tokom opsade Sarajeva. Na Markalama je tog dana, u nekoliko sekundi, ubijeno 43 građana, među kojima i troje djece, dok su 84 osobe teško ranjene.
Živote su izgubili: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglić, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajilhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović, Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žiga.
Povodom 31. godišnjice ovog zločina danas je obilježeno sjećanje na žrtve masakra na sarajevskoj pijaci Markale.
Obilježavanju godišnjice prisustvovala je i ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović.
“Na današnji dan u ovo vrijeme prije 31 godinu granata ispaljena sa neprijateljskih položaja pala je na ovo mjesto. Ostat će zabilježeno u historiji da ovu godišnjicu obilježavamo dan nakon smrti zločinca, kasapina Ratka Mladića. Nijedna kazna ne može nadomjestiti živote ubijenih, među kojima je 1.601 dijete”, poručila je Hota-Muminović tom prilikom.
Senida Karović, predsjednica Udruženja civilnih žrtava rata KS podsjetila je kako je nakon ovog masakra ‘kap prelila čašu’ svjetskoj javnosti.
“Ovo mjesto je jedno od posljednjih mjesta gdje se desio masakr tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ovo mjesto zločina i ovaj masakr je drugačiji od drugih masakara koji su se desili u Sarajevu u periodu opsade. Poslije ovog masakra kap je prelila čašu svjetskoj javnosti i uslijedili su NATO napadi na srpske položaje. Zato je ovo mjesto posebno i zato je posebna empatija kada dođemo na ovo mjesto i kada pričamo o žrtvama”, poručila je Karović.
Nedim Bašić izveo je pjesmu Indexa ‘Ulica prkosa’ nakon čega su cvijeće položili porodice ubijenih, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, savjetnici člana Predsjedništva Željka Komšića, Kemal Ademović, Elmedin Konaković, šef misije OSCE u BiH, ministar Nerin Dizdar, kao i Mehmed Halilović, savjetnik ministra Rame Isaka.
Cvijeće je na mjestu strdanja položile i delegacije Kantona Sarajevo te Grada Sarajevo na čelu sa gradonačelnikom Samirom Avdićem, kao i brojna udruženja među kojima su Udruženje civilnih žrtava rata i Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva te Udruženje civilnih žrtava rata ‘Svjetlost’.
Godišnjicu stradanja su polaganjem cvijeća obilježili i delegacije sarajevskih općina Ilidža, Ilijaš, Novo Sarajevo, Stari Grad i Centar kao i delegacije političkih organizacija Crvene linije i Naprijed.
Polaganju cvijeća pristupila je i delegacija KJKP ‘Tržnice Sarajevo’, a ceremoniju je, polaganjem vijenca, završio Zija Dizdarević autor pjesme ‘Ulica prkosa’.
Damir Malagić koji je bio tog dana na Markalama opisao je trenutak kada je pala granata.
“Radio sam tu, prodavao svijeće. Došla su mi dva druga da se pozdravimo, Adnan i Dario. Pozdravili smo se, bili smo na pola tržnice i onda smo krenuli ovamo prema vratima da ih ispratimo jer smo zajedno išli u školu. Ispratio sam ih tu na vrata. Oni su izašli, ja sam ostao. Granata je pala, mene je detonacija bacila u zrak, zid me je spasio. Imao sam 15 godina, letio sam 3-4 metra u zrak i pao. Izašao sam na vrata, oni su poginuli”, kazao je Malagić.
