Dokument na 11 stranica, uz propratno pismo predsjednika Vlade RS-a Save Minića, upućen je predsjedavajućoj Vijeća sigurnosti UN-a Aglaji Balti iz Stalne misije Grčke.

Riječ je o svojevrsnom “ritualu” koji se ponavlja prije svake sjednice Vijeća sigurnosti o BiH, dva puta godišnje, a Vlada RS-a ga piše kao odgovor na izvještaj visokog predstavnika.

Već na samom početku dokumenta Vlada RS-a iznosi sporne tvrdnje o Ustavnom sudu BiH.

“Neophodno je hitno usvojiti zakone kojima će se sprovesti reforma pravosuđa, jer je sadašnji sastav Ustavnog suda BiH, sa svega sedam sudija, u direktnoj suprotnosti sa članom VI(1) Ustava BiH, kojim je propisano da Ustavni sud ima devet članova”, navodi se.

Ono što Vlada RS-a prešućuje u ovom dijelu izvještaja jeste da sastav Ustavnog suda nije popunjen upravo zbog djelovanja vladajućih stranaka u ovom entitetu, koje odbijaju da imenuju dvoje sudija iz RS-a.

Iako odgovornost za takvu situaciju liježe upravo na Vladi RS-a, vladajućim strankama to nije smetalo da uključe u svoj izvještaj.

Komentarisali su i činjenicu da je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu, također uz brojne sporne tvrdnje.

“Ta protivpravna odluka potom je sprovedena kroz institucije pravosuđa na nivou BiH, koje su pod kontrolom Bošnjaka, kako bi se krivično gonio demokratski izabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zbog izvršavanja izričite ustavne obaveze da proglasi zakone usvojene na nivou entiteta”, navodi se u ovom dokumentu.

Dodik je pravosnažno osuđen 1. augusta 2025. na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a jer je potpisao ukaze na zakone NSRS-a prema kojima se odluke visokog predstavnika neće objavljivati ni provoditi u RS-u. Presudu je potvrdilo Apelaciono vijeće Suda BiH.

Posebno je sporna terminologija da je pravosuđe u BiH “pod kontrolom Bošnjaka”, što je nastavak sramotne retorike koja dolazi od vladajućih stranaka u RS-u već nekoliko godina unazad.

Nastavili su i s iznošenjem spornih, a može se reći i neistinitih, tvrdnji, a meta je bila Vijeće za implementaciju mira (PIC).

“Međutim, PIC, čije postojanje Dejtonski sporazum niti predviđa niti ga uopšte pominje, nema nikakvo pravno ovlaštenje da utvrđuje uslove za zatvaranje OHR-a. Štaviše, PIC uopšte nema nikakva pravna ovlaštenja”, piše u ovom dokumentu.

Izvještaj izostavlja da je Vijeće sigurnosti UN-a, kojem se obraća, rezolucijom 1144 iz decembra 1997. pozdravilo zaključke konferencije PIC-a u Bonnu, na kojoj su bonska ovlaštenja definisana, kao i da su ranije odluke visokih predstavnika provodile institucije u RS-u, uključujući i rani period vlasti SNSD-a.

“Opšteprihvaćeno je, čak i među bivšim visokim predstavnicima, da su zakoni koje su visoki predstavnici nametali bili protivpravni od samog početka”, ističu dalje u ovom izvještaju.

Kao dokaz “opće prihvaćenosti” Vlada RS-a navodi dva citata, Carla Bildta i Carlosa Westendorpa. Bildt pritom ne tvrdi da su odluke protivpravne, nego da je njihov pravni osnov “krajnje upitan”.

“Evropska komisija za demokratiju putem prava Savjeta Evrope (Venecijanska komisija) osudila je 2005. godine prisvajanje ovlašćenja visokog predstavnika da nameće zakone putem odluka.”

Venecijanska komisija je u mišljenju iz 2005. zaista kritikovala nametanje zakona i tražila postepeno ukidanje te prakse. Ali je istovremeno ocijenila da je korištenje bonskih ovlaštenja bilo korisno za BiH i njene građane nakon rata, što izvještaj ignoriše.

Imenovanje Schmidta

“Christian Schmidt, koji nije imenovan uz neophodnu saglasnost Vijeća sigurnosti UN niti ima podršku strana potpisnica Dejtonskog sporazuma, nametnuo je nedemokratske odluke”, tvrde

Tačno je da Vijeće sigurnosti nikad nije potvrdilo Schmidtovo imenovanje, zbog protivljenja Rusije i Kine, ali Aneks 10 ne propisuje takvu saglasnost kao uslov, već kaže da se visoki predstavnik imenuje u skladu s relevantnim rezolucijama. Ova sintagma se odnosi na prijašnje rezolucije Vijeća sigurnosti kojima je uspostavljen i potvrđen status OHR-a u BiH.

Stav SAD-a

“Najznačajnije je to što su Sjedinjene Američke Države jasno stavile do znanja da sada podržavaju suverenitet BiH, što znači da insistiraju na tome da odluke donose demokratski izabrane institucije BiH, a ne da ih nameće visoki predstavnik.”

Kao dokaz izvještaj citira zamjenicu američke ambasadorice pri UN-u Tammy Bruce, koja je 12. maja rekla da OHR nikada nije bio zamišljen kao trajna institucija. Kao i ostatku dokumenta, tvrdnja se bazira na selektivno prenesenoj izjavi.

Bruce je na istoj sjednici Schmidtu odala priznanje da je pomogao uspostaviti institucije suverene BiH i rekla da će zadatak nasljednika biti prenošenje odgovornosti domaćim liderima, a ne zatvaranje OHR-a. Isticala je i poštivanje odluka Ustavnog suda BiH kao jedan od pokazatelja stabilnosti, dakle upravo onih odluka koje RS ne provodi.

Vlada RS-a je u izvještaju imala i oprečne izjave o Općim izborima koji su provedeni u BiH prije nekoliko sedmica.

“Na izborima održanim 4. oktobra, za koje je opšteprihvaćeno da su bili slobodni i pošteni, građani Republike Srpske poslali su nedvosmislenu poruku”, prvo kažu iz Vlade RS-a.

Nekoliko pasusa dalje, identičan proces postaje sporan za vladajuće stranke u RS-u.

“Iako izborni rezultati nedvosmisleno potvrđuju podršku koju rukovodstvo Republike Srpske uživa među građanima, ova sistemska kršenja predstavljaju neprihvatljiv presedan na koji se mora odgovoriti pravnim i političkim sredstvima kako bi se zaštitila budućnost zemlje”, navodi se.

Izvještaj ne može odlučiti jesu li izbori bili pošteni ili sistemski narušeni. Nove tehnologije su prvi put korištene u cijeloj zemlji bez većih tehničkih problema, a biometrijska identifikacija bila je uspješna u više od 97 posto slučajeva. Na tom sistemu je pobijedila i koalicija koja ga osporava.

“Osim toga, optužnice podignute u SAD-u protiv visokih rukovodilaca Smartmatica (firme čija tehnologija je korištena na izborima u BiH, op.a.) zbog podmićivanja i finansijskih malverzacija radi dobijanja ugovora za sprovođenje izbora dodatno potvrđuju rasprostranjeno nepovjerenje u ove sisteme širom svijeta”, piše u izvještaju.

Optužnice zaista postoje, ali se odnose na podmićivanje službenika u Filipinima radi ugovora za izbore 2016. godine, a ne na manipulaciju glasovima, što je u svojoj reakciji naglasila i sama kompanija. Za tvrdnju da sistem kompaniji daje “neograničen pristup” javnim bazama i biometrijskim podacima građana izvještaj, kao i za mnogo drugih tvrdnji, ne nudi dokaz.

“Ovakvom prekoračenju ovlašćenja međunarodnih aktera neposredno su doprinijeli bošnjački političari, između ostalog i u Ministarstvu finansija i trezora BiH, gdje je zamjenik ministra iz reda bošnjačkog naroda, zaobišavši ministra imenovanog iz Republike Srpske, potpisao naloge za plaćanje”,

Državna imovina u fokusu

Kao i ranijim izvještajima, posebno su naglašavali pitanje državne imovine, ali uz izrazito sporne tvrdnje.

“Miješanje stranaca pogodovalo je uzurpaciji javne imovine od strane institucija na nivou BiH, uz grubo kršenje ustavnih odredbi prema kojima ta imovina pripada entitetima”, piše u izvještaju.

Vlada RS-a, ipak, ne iznosi tvrdnje koje se mogu nazvati tačnima. Ne postoji ustavna odredba prema kojoj “imovina pripada entitetima”, već je to pitanje trenutno regulisano Zakonom o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je nametnut 2005. godine. Rješenja za državnu imovinu nema zbog opstrukcija upravo stranaka koje čine Vladu RS-a.

Na kraju su se pokušali opravdati i za blokade koje je SNSD, zajedno s HDZ-om, provodio primarno kroz Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali i kroz Vijeće ministara.

“Sve što je Republika Srpska ikada tražila jeste da se Ustav BiH, potpisan u Dejtonu, poštuje kako u samoj BiH tako i na međunarodnom planu, te da ga legitimne, demokratski izabrane institucije vjerno sprovode. Zahtijevati poštovanje vladavine prava u BiH nije opstrukcija, nije nepopustljivost i nije separatizam”, stoji u ovom izvještaju.

Posebno je ironično što se uskraćivanje kvoruma naziva “poštovanjem vladavine prava”, iako nije riječ o legalnom mehanizmu već korištenju specifičnih odredbi u Ustavu BiH koje su bile namijenjene za istinsku zaštitu interesa konstitutivnih naroda u BiH.

HDZ i SNSD su rušili kvorum primarno zbog svojih političkih interesa, a konkretno zbog straha da će se usvajati zakoni koji nisu došli od njihovih predstavnika i da će biti smijenjeni kadrovi koji dolaze iz ove dvije stranke.

Pri tome, separatističke težnje zvaničnika RS-a su itekako prisutne, posebno kod Dodika kao predsjednika SNSD-a.

Izvještaj Vlade RS-a nije formalni dokument koji je potreban za održavanje diskusije o BiH, već tekst koji obično čita predstavnik Rusije, imajući u vidu da je riječ o najvećem savezniku ovog entiteta.

(24sata.info)