Najbogatijih 0,1 odsto američkih domaćinstava posjeduje 25,07 hiljada milijardi dolara, gotovo šest puta više od ukupnog bogatstva kojim raspolaže siromašnija polovina stanovništva SAD. Direktor najveće američke banke Džejmi Dajmon priznaje da su građani sa nižim prihodima decenijama ostavljani iza ostatka društva.
Donjih 50 odsto američkih domaćinstava raspolaže sa svega 4,27 hiljada milijardi dolara od približno 174 hiljade milijardi dolara ukupnog neto bogatstva u Sjedinjenim Američkim Državama.
Istovremeno, samo najbogatijih 0,1 odsto posjeduje 25,07 hiljada milijardi dolara, dok domaćinstva koja se nalaze između 99. i 99,9. percentila kontrolišu još gotovo 30 hiljada milijardi dolara.
Najnoviji podaci američkih Federalnih rezervi, koji se odnose na prvi kvartal 2026. godine, pokazuju da donja polovina domaćinstava posjeduje samo 2,5 odsto ukupnog bogatstva. Najbogatijih jedan odsto, nasuprot tome, kontroliše 31,6 odsto, odnosno oko 55 hiljada milijardi dolara.
Berzanski rast najviše koristi onima koji već imaju akcije
Razlika bi mogla dodatno da se poveća zahvaljujući rastu vrijednosti tehnoloških kompanija i investicionom talasu povezanom sa vještačkom inteligencijom.
Bogata domaćinstva već posjeduju najveći dio akcija, investicionih fondova i drugih finansijskih instrumenata. Zbog toga rast berzanskih indeksa mnogo brže uvećava njihovo bogatstvo nego imovinu prosječne porodice, čiji su glavni resursi najčešće nekretnina, zarada i penziona štednja.
Direktor JPMorgan Chasea Džejmi Dajmon, jedan od najuticajnijih ljudi na Wall Streetu, kaže da razumije zbog čega u javnosti raste raspoloženje koje bi se moglo opisati kao „antibogataško“.
„Ta netrpeljivost prema bogatima postoji već dugo“, kazao je Dajmon u razgovoru za Axios, dodajući da je problem ponovo u centru pažnje jer su ljudi sa nižim prihodima zaista ostavljeni iza ostatka društva.
„Siromaštvo postaje međugeneracijsko“
Dajmon je podsjetio bogatije Amerikance da oni uglavnom ne moraju da brinu o kvalitetu škola koje pohađaju njihova djeca, bezbjednosti naselja ili dostupnosti radnih mjesta.
Situacija je drugačija za porodice u siromašnim ruralnim područjima i zapostavljenim djelovima velikih gradova.
„Ako imate niže prihode i živite u siromašnom ruralnom području ili siromašnom gradskom kvartu, škole nijesu dobre, naselja su opterećena kriminalom, ima manje poslova i više razvoda. Problem postaje međugeneracijski. Moramo to priznati i pokušati da ga riješimo“, poručio je Dajmon.
Direktor najveće američke banke ocijenio je da je životni standard većine stanovnika danas ipak viši nego tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka.
To, međutim, ne znači da je sadašnja raspodjela bogatstva pravedna.
„Kada prosječan građanin vidi da bogati postaju nevjerovatno bogati, dok je jedan dio stanovništva ostavljen iza, razumljivo je da ga to nervira“, rekao je Dajmon.
Prema njegovim riječima, opravdano je nezadovoljstvo porodica koje žive u područjima sa lošim školama, zatvorenim fabrikama, nestankom tradicionalnih zanimanja i nedostatkom kvalitetnih radnih mjesta.
Ipak, smatra da energiju ne treba trošiti samo na raspravu o tome kako je problem nastao.
„Moramo utvrditi kako ćemo ga riješiti. Ne volim da plačem nad prosutim mlijekom, to nije u mojoj prirodi“, kazao je Dajmon.
Ne planira kandidaturu za predsjednika
Dajmon je pozvao političare iz obje velike američke partije, ali i sindikate i poslovnu zajednicu, da podrže politike koje bi poboljšale uslove života i mogućnosti za napredovanje siromašnijih domaćinstava.
Ocijenio je da dobra javna politika ne mora automatski da podrazumijeva dodatnu potrošnju i povećanje budžetskog deficita.
U razgovoru za Axios ponovo je odbacio mogućnost da se kandiduje za predsjednika SAD.
Upitan da li bi neki republikanski ili demokratski kandidat na izborima 2028. godine mogao da vodi kampanju zasnovanu na protivljenju bogatima ili vještačkoj inteligenciji, Dajmon je odgovorio da je takav scenario moguć, ali malo vjerovatan.
Očekuje, međutim, sve glasnije zahtjeve za regulisanje AI tehnologije i njeno usmjeravanje prema interesima šireg društva.
„Razumno je reći da moramo kontrolisati vještačku inteligenciju i učiniti da radi u korist društva. Ali ne mislim da bi jednostavno protivljenje AI tehnologiji moglo da uspije“, zaključio je Dajmon.
.fb-background-color {
background: #ffffff !important;
}
.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe {
width: 100% !important;
}
