Muzej koji je nastao iz inata, ponosa i prkosa. Autentične postavke, čuvanje sjećanja na borce koji su odbranili Dobrinju, koji su odbranili Sarajevo. Čuvanje sjećanja na najhrabrije, najsnažnije, najupornije, na one koji nisu posustali čak ni u periodu kada na Dobrinju ptica nije mogla sletjeti. Sve to je Muzej veterana.

Eksponati

– Strašno me je boljelo što su branioci Dobrinje gurnuti u drugi plan. A posebnu bol sam osjetio kada su se počeli pojavljivati u uniformama, na pozicijama, u razgovorima oni koji Dobrinju, pa čak ni rov očima vidjeli nisu. Tada sam odlučio da sprat svoje kuće pretvorim u muzej, kaže Elvedin Puška Deba, koji je svojim sredstvima prilagodio prostor i krenuo u nabavku eksponata.

S obzirom na to da je taj sprat kuće do tada izdavao podstanarima, te da je to bio jedini prihod domaćinstva, porodica na početku nije blagonaklono gledala na ovu ideju. Ali, kada su shvatili da Deba neće promijeniti odluku, svi su dali svoj doprinos.

Vlasnik objekta ne može ni otprilike sabrati koliko je novca do sada uloženo u muzej, ali skoro pa svakodnevno je na drugoj adresi, drugom naselju, gradu gdje prikuplja eksponate. Jedan dio su poklonili saborci, ali najveći dio je otkupio. Cilj je prikupiti prave, autentične predmete, jer samo takvi mogu naći mjesto u ovom prostoru.

Neopisiva je jeza koja prolazi tijelom od samog ulaza i pogleda na branioca koji se sprema da uništi agresorski tenk, na majku koja loži vatru da skuha čaj svom sinu koji je došao sa prve borbene linije, na mapu opkoljenog Sarajeva, oružje, ali i sobu ratne bolnice pune ranjenika. I sama lokacija muzeja je posebna, samo nekoliko metara od lokacija na kojima su bili najteži ratni dobrinjski masakri, pumpa za vodu i aleja snajpera. Muzej veterana Dobrinje je poseban po mnogo čemu, a najposebniji po tome što u svakom smislu prikazuje ratni i civilni život Dobrinje.

Elvedin Puška Deba je prije tri i po godine ideju osnivanja muzeja iznio tokom druženja sa saborcima. Denis Muminović, ratni komandant i predsjednik Udruženja Prve dobrinjske brigade, shvatio je značaj ovakvog projekta i ponudio pomoć i podršku realizaciji. Projekat su do sada podržali Općina Novi Grad, Grad Sarajevo, Ministarstvo za boračka pitanja KS-a i u toku su pregovori sa Turističkom zajednicom KS-a.

– Naš cilj je sačuvati istinu od zaborava, imena boraca, istinskih branilaca. Pojavljuju se posljednjih godina “borci” koje niko od nas ne poznaje. Pričaju se priče o nama koje mi nismo doživjeli. Kako vrijeme prolazi, oni koji pušku i rov vidjeli nisu sve su glasniji i sve ih je više. Naša obaveza je generacijama koje dolaze pružiti istinu, pravu informaciju, stvari i događaje nazvati pravim imenom. To je naša obaveza prema novim generacijama, ali i dug prema saborcima koji su za odbranu grada položili živote. Mi u Udruženju Prva dobrinjska brigada smo dosta ranije formirali jednu spomen-sobu, ali ovaj muzej je prostor u kojem možemo primiti grupe djece, turista, postaviti dosta više eksponata i imati postavku jedinstvenu za Dobrinju, jer je ovo sarajevsko naselje bilo potpuno odsječeno od grada, koristili smo posebne načine za preživljavanje, naoružavanje i borbe. Dobrinja je bila opsada u opsadi, objašnjava Muminović.

Ratna bolnica

Dodaje da je stalno otvoren poziv za doniranje eksponata te poziva saborce i stanovnike Dobrinje, ako imaju neki predmet iz rata, da donesu na mjesto na kojem će biti sačuvan i na kojem će pričati svoju priču. Jer, na Dobrinji svaki stan priča svoju priču, svaki čovjek i dijete. Preživjeti u takvim uslovima bio je istinski podvig. Parkovi su bili pretvoreni u groblja, poslovni prostori u sobe ratne bolnice, podrumi u škole, a stanovi u ratne linije.

Ulaz u muzej se još ne plaća, ako neko želi, može ostaviti koliko želi za održavanje. Posjeta se može dogovoriti na 060 3295407.