Proizvođači glamočkog krompira ove godine očekuju manji rod zbog suše, ali istovremeno planiraju širenje proizvodnje, modernizaciju pakovanja i ozbiljniji ulazak u velike trgovačke lance.
Udruženje „Glamočki krompir“ trenutno okuplja 56 registrovanih proizvođača, a površine obuhvaćene zajedničkim standardom proizvodnje povećane su sa 52 hektara u prvoj godini na 76 hektara prošle godine.
„Prošle godine proizveli smo oko 2.000 tona krompira. Ova godina bila je izrazito sušna, ali dok vađenje krompira ne uđe u ozbiljniju fazu, teško je govoriti o količinama. Procjene su da će ove godine rod biti manji, a koliko manji, tek ćemo vidjeti“, kazao je za Fenu predstavnik Udruženja Šolak.
Prema njegovim procjenama, na području Glamoča postoji znatno veći prostor za proizvodnju. U povoljnim okolnostima moglo bi se organizovati između 150 i 200 hektara, dok bi potencijal Glamočkog polja u najoptimističnijem scenariju mogao dosegnuti oko 400 hektara.
Veliki trgovci traže drugačija pakovanja
Glamočki krompir već se prodaje na tržištu, ali proizvođači sada žele veći iskorak prema velikim trgovačkim lancima.
Interes trgovaca postoji, ali oni zahtijevaju stabilne i veće količine, ujednačen kvalitet i pakovanja prilagođena današnjim kupcima.
Krompir se u Glamoču tradicionalno uglavnom pakovao u vreće od deset kilograma, dok veliki trgovci sve više traže manja pakovanja. To znači da proizvođači moraju ulagati u opremu za selekciju, kalibriranje, čišćenje i pakovanje.
„Angažirali smo konsultantsku kuću koja nam je izradila plan pogona za selekciju i pakovanje krompira. Trenutno smo otvoreni za partnerstva jer je riječ o investiciji koja je za nas prilično velika“, kazao je Šolak.
Razgovara se i o ugovorenoj proizvodnji i otkupu, ali takav sistem zahtijeva bolju unutrašnju organizaciju proizvođača i garanciju da će dogovorene količine i standardi biti ispoštovani.
QR kodom do proizvođača i parcele
Glamočki krompir već je zaštićen oznakom geografskog porijekla, a naknadno je zaštićen i žig. Sljedeći cilj je međunarodna, odnosno evropska verifikacija zaštite.
Uspostavljen je i sistem kontrole porijekla i sljedivosti proizvoda.
Pakovanja glamočkog krompira imaju etiketu, QR kod i hologramsku traku. Skeniranjem oznake kupac može dobiti podatke o proizvođaču, količini krompira i površini na kojoj je proizveden.
Uvođenje strožijih standarda nije, međutim, prošlo bez problema. Šolak navodi da dio proizvođača još teško prihvata nove procedure, a zabilježeni su i slučajevi lažne dokumentacije, zbog čega su uključeni advokat i nadležna inspekcijska tijela.
Čiste sadni materijal od virusa
Paralelno s tržišnim razvojem, Udruženje radi na poboljšanju kvaliteta sadnog materijala.
U saradnji s institucijama iz Banje Luke prošle jeseni pokrenut je postupak čišćenja sadnog materijala od virusa. Materijal je potom razvijan metodom in vitro, a ove godine očekuju prve gomolje.
„Kada se spomenu genetički resursi, ljudi često odmah pomisle na GMO, ali ovdje nije riječ o tome, nego o banci sjemena i tehnološkom postupku čišćenja sadnog materijala od virusa. Očekujemo da će taj proces dovesti do veće produktivnosti i boljeg kvaliteta krompira“, objasnio je Šolak.
Kontrola se provodi i laboratorijskim analizama. Tehnološki fakultet u Banjoj Luci radi hemijske analize, dok Agromediteranski zavod u Mostaru provodi bakteriološke analize i provjere otpornosti na viruse.
Takva standardizacija, kontrola porijekla i dokumentacija bit će posebno važni ukoliko glamočki krompir napravi sljedeći planirani korak – ozbiljniji plasman izvan tržišta Bosne i Hercegovine.
Objava Glamočki krompir širi proizvodnju uprkos suši pojavila se prvi puta na Business Magazine.
