Brojne osobe iz Sarajeva okupile su se danas u Sarajevskoj vijećnici kako bi uživo pratili sjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (GSUN) na kojoj se razmatra usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici, izvještava Anadolu.

Vijećnica 

Pod organizacijom Grada Sarajeva i na poziv gradonačelnice Benjamine Karić, u svečanom salonu Vijećnice danas je organizirano javno praćenje sjednice GSUN-a. Među prisutnima u Vijećnici, uz Kariću, bio je i ambasador Palestine u Bosni i Hercegovini Rezeq Namoora. Građanima je na ulazu u salon dijeljen “Cvijet Srebrenice”, simbol stradanja srebreničkih civila.

Finalni nacrt rezolucije

Finalni nacrt rezolucije koji je danas pred Generalnom skupštinom UN-a ima sedam tačaka, uključujući proglasenje 11. jula Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida iz 1995. godine u Srebrenici. Također, osuđuje se poricanje genocida u Srebrenici, kao i postupci koji glorificiraju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid s međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici.

Udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine pozvale su sve države članice Ujedinjenih naroda da podrže rezoluciju o Srebrenici.

– Rezolucija je dug prema žrtvama i zadovoljstvo majki za patnju koju nose gotovo 30 godina. Rezolucija predstavlja putokaz za budućnost kako se nikada i nikome ne bi ponovila Srebrenica. Budite na strani čovječnosti i podržite rezoluciju – stoji u pozivu za glasanje koji su potpisali predstavnici Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa“, Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje “Žena Podrinja”, Udruženje “Srebreničke majke“ i Udruženje “Žene Srebrenice“.

Međunarodni krivični sud 

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koji je osnovao UN, je kroz niz sudskih postupaka i presuda utvrdio da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka. Pred MKSJ-om je zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici osuđeno 18 osoba, koje su dobile pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora. Među njima su bili predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i glavnokomandujući Vojske RS general Ratko Mladić.

Osim toga, Sud BiH je za genocid osudio 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora, dok je za druge zločine počinjene u Srebrenici osuđeno dodatnih 14 osoba na 223 godine zatvora.

U Srbiji je za zločine u Srebrenici osuđeno pet osoba na ukupno 68 godina zatvora, pri čemu su četvorica bivših pripadnika jedinice “Škorpioni” osuđeni za ubistvo Srebreničana u Trnovu, a dvojica bivših pripadnika ove jedinice su u Hrvatskoj osuđeni na 30 godina zatvora.