Piše Armin Zeba
Ukoliko se nisu na vrijeme po osnovu stranačke podobnosti doživotno infiltrirali u strukture vlasti i tako sebi osigurali neicrpne izvore prihoda, građani Bosne i Hercegovine praktično su prinuđeni raditi do smrti kako bi sebi priuštili koliko-toliko dostojanstven životni standard. Da bi iz te činjenice eventualno priskrbili dodatne budžetske prihode, federalni vlastodršci usvojili su dopunu entitetskog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), kojom je, u skladu sa presudom Ustavnog suda FBiH, građanima omogućeno da zasnivaju radni odnos i nakon odlaska u starosnu penziju. Konkretno, iz Zakona je izbrisan Član 116. koji je propisivao obustavu isplate penzije korisnicima koji steknu status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzimajući javne funkcionere, članove upravnih ili nadzornih odbora, zaposlene po osnovu autorskog ili ugovora o djelu te “članove privrednog društva ili druge organizacije koji za svoj rad primaju ugovorenu naknadu“, s tim što je dopunom Člana 89. precizirano da pravo na porodičnu i invalidsku penziju imaju isključivo korisnici koji nisu u obaveznom osiguranju.
Obaveze poslodavaca
“Ovim izmjenama i dopunama Zakona o PIO štitimo temeljne principe na kojima je postavljen penzijski i invalidski sistem osiguranja u Federaciji BiH te ispunjavamo obavezu shodno presudi Ustavnog suda“, navodi se u tim povodom objavljenom saopćenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, odakle na pitanje našeg magazina o očekivanjima od ove zakonske korekcije u kontekstu njenog uticaja na socijalni status penzionera i federalno tržište rada…
Izmjenama i dopunama Zakona ispunjava se obaveza shodno presudi Ustavnog suda, kojoj nije prethodilo istraživanje uticaja na tržište rada, ukazuju iz resornog federalnog ministarstva
Mogući efekti
Na pitanje o odnosu mogućih pozitivnih i negativnih efekata izmjena Zakona o PIO na federalno tržište rada u smislu popunjavanja radnih mjesta sa deficitom kadra, s jedne i dodatnog sužavanja prostora za zapošljavanje mladih s druge strane, iz MojPosao.ba odgovaraju opažanjem da omogućavanje zasnivanja radnog odnosa penzionerima “može privremeno odgovoriti na trenutne potrebe tržišta rada, djelujući kao kratkoročna injekcija“. …
Kao i uvijek, vrijeme će dati jedini relevantan odgovor na nedoumice o svrsihodnosti zakonskih izmjena kojima je penzionerima omogućeno zasnivanje radnog odnosa. Do tada, u zraku ostaje da visi svojevrsna misterija koja glasi – zašto bi ijedan poslodavac, ako nije riječ o “budžetliji“, sebi nametnuo dodatne troškove zapošljavanjem penzionera umjesto da ga angažuje po osnovu, po njega puno jeftinijeg ugovora o djelu, a i zbog čega bi zaposleni penzioner svoja primanja praktično prepolovio, preusmjeravajući njihov pozamašan dio u…
Regionalna praksa
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, u Hrvatskoj svi penzioneri, osim stopostotnih invalida i korisnika porodične penzije, mogu zasnovati radni odnos, ali najviše do polovine punog radnog vremena (do četiri sata dnevno).
U Srbiji, pak, zakonski je definirano da korisnici starosne i prijevremene penzije imaju pravo da se zaposle bez ikakvog ograničenja, dok korisnici porodične penzije mogu raditi samo po autorskom i ugovoru o djelu, uz uvjet da im mjesečna naknada ne prelazi iznos najniže osnovice osiguranja zaposlenih, a korisnici invalidske penzije…
Objava Kako će pravo na zapošljavanje penzionera uticati na tržište rada pojavila se prvi puta na Business Magazine.
Izvor: ( business-magazine.ba / 033.ba )
