Kriza u regionu zbog povećanja berzanskih cijena struje

Kriza u domenu električne energije pogodila je Jugoistočnu Evropu jer su razlike u cijenama sa ostatkom kontinenta dostigle enormne razmjere, zbog problema sa interkonekcijama.

Osim ekstremne vrućine, suše i smanjenja kapaciteta u elektroenergetskom sistemu, postala je i činjenica da je Ukrajina postala neto uvoznik električne energije. Zbog toga nekoliko zemalja traži mjere za olakšavanje ove situacije.

Grčka, Rumunija i Bugarska planiraju mehanizam koji bi im omogućio hitno djelovanje na tržištu električne energije, pri svakom naglom rastu cijena u Jugoistočnoj Evropi prilikom razdvajanja regiona od ostalog evropskog tržišta. Grčki premijer Kirijakos Micotakis poslao je pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i predložio niz mjera.

Sa druge strane, Sjeverna Makedonija je zatražila istragu razloga iza ogromnog razlika u cijenama od direktora Sekretarijata Energetske zajednice. Pismo su potpisale ministarka energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Sanja Božinovska i predsjednik Regulatorne komisije za energetiku i usluge u upravljanju vodama i komunalnim otpadom Marko Bislimoski.

Postojeće interkonekcije su smanjene zbog većih radova, dok je opterećenje poraslo zajedno sa remontima i rekonstrukcijama termoelektrana na ugalj, ekstremnom ljetnjom vrućinom, slabom proizvodnjom hidroelektrana i postavljanjem Ukrajine kao neto uvoznika električne energije. Ovo je uzrokovalo rascjep između Balkana i Mađarske s jedne strane, i Centralne i Zapadne Evrope s druge strane.

Veleprodajne cijene električne energije u Grčkoj su od aprila do septembra udvostručene, sa 60 eura na 130 eura po megavat-satu. Situacija je opisana kao regionalna kriza od strane Micotakisa, dok se suočava sa razlikama između energetske tranzicije i ekstremnih cijena.

Cijena električne energije je u jednom trenutku dostigla 940 eura po megavat-satu, što je 15 puta više nego u Austriji. Razlike u cijenama električne energije su bile iznad sto eura po megavat-satu ukupno 395 sati ovog ljeta, u poređenju sa 35 sati od januara do kraja maja.

Izvor: ( investitor.me / 033.ba )

DRUGI UPRAVO ČITAJU

spot_img

Možda vas zanima