Opća bolnica Prim. dr. Abdulah Nakaš, pored izvanrednog medicinskog osoblja i kvalitetne usluge, također se može pohvaliti izvrsnim nemedicinskim osobljem.
To tvrdi generalni direktor Opće bolnice, prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, u razgovoru za Radiosarajevo.ba o radu bolnice i odsjeku za higijenu i održavanje.
“Opća bolnica je prepoznata kao centar izvrsnosti u liječenju pacijenata Sarajeva i BiH. Odlikuje se još jednom izvanrednom stvari, a to je naš nemedicinski kadar”, ističe prof. dr. Gavrankapetanović.
On dalje napominje da održavanje higijene u ovoj bolnici spada u sam vrh najuređenijih, najčišćih i najbolje sređenih bolničkih kapaciteta u regionu.
“Naravno da smo ponosni na to. Zahvalni smo našem nemedicinskom osoblju koje ulaže veliki trud da ova bolnica bude najljepša u regionu”, rekao je direktor Opće bolnice.
Šefica odsjeka za higijenu i održavanje, Anisa Olovčić, također je komentarisala rad odjela koji vodi.
“Odsjek ima 86 uposlenika, od kojih je 45 higijeničarki, a ostalo su pomoćni radnici koji brinu o čistoći bolnice i okoline”, istakla je Olovčić.
“Trajni prioritet rada je nastojanje da pacijent bude u fokusu interesa. Pacijent se sagledava kao cjelina i pruža mu se cjelovita profesionalna zdravstvena zaštita”, navedeno je na stranici Opće bolnice.
Olovčić ističe da pored medicinske usluge, nemedicinski uposlenici također vode računa o čistoći i uređenosti bolnice.
“Trudimo se da bolnica bude čista i uredna, kako bi uslovi bili dobri za osoblje i prijatniji za pacijente. Vanjski izgled bolnice također je važan, s obzirom na lokaciju u centru grada”, dodaje Olovčić.
J.U. Opća bolnica ‘Prim. dr. Abdulah Nakaš’ Sarajevo ima dugu i bogatu tradiciju, te je najstarija zdravstvena ustanova u BiH, baštineći ponosnu tradiciju naših građana”, zaključila je šefica odsjeka za higijenu i održavanje Opće bolnice.
Opća bolnica otvorena 1865. godine i kontinuirano pruža usluge
Opću bolnicu je, kao tursku vojnu bolnicu, osnovao Topal Šerif Osman-paša, koji je postao bosanskim velikim vezirom 1860. i nakon osnivanja Bosanskog vilajeta, prvi valija 1865.
U Sarajevu je, pored izgradnje vojne bolnice, pokrenuo i prve stručne i srednje škole, prvu štampariju u Bosni i Hercegovini, podigao biblioteku i čitaonicu. Uz građansku bolnic, koja se počela graditi nešto ranije, to su tada bile jedine dvije bolnice na teritoriji BiH.
1992. godine, sa početkom agresije na BiH, tadašnja Državna bolnica “Sarajevo”, našla se u neposrednoj blizini prve ratne linije.
Iako u vrlo teškim uslovima, bez osnovnih energenata, sa smanjenim brojem osoblja, uz minimalne količine lijekova i hrane, bolnica je i dalje radila.
Za vrijeme agresije liječeno je preko 8.000 ranjenih sugrađana i izvedeno oko 11.000 većih operacija. Kroz našu polikliniku prošlo je preko 90.000 vanjskih pacijenata kojima je urađeno preko 1,400.000 medicinskih usluga. Porođajno odjeljenje je asistiralo pri porađanju 6.000 trudnica.
Izvor: ( radiosarajevo.ba / 033.ba )
