back to top

Promocija knjige Dževada Karahasana “Ovo će biti sretna zemlja – intervjui“ JU BKC KS, 18. maj. – JU BKC KS

U povodu obilježavanja godišnjice smrti Dževada Karahasana u Bosanskom kulturnom centru KS, u subotu 18. maja 2024. godine, bit će održana promocija knjige „Ovo će biti sretna zemlja – intervjui“ s početkom u 17 sati.

Promotori će biti Vildana Selimbegović i Mile Babić. Dijelove teksta čita glumica Selma Alispahić.

O piscu priču pričaju njegova djela. To važi i za Dževada Karahasana, čiji književni opus slika i njegovu širinu, često propitivanu ponajmanje njegovom zaslugom. No, za propitivanje se zalago cijelim svojim bićem, insistirajući na dijalogu, polemici i promišljanju i to uvijek s istim ciljem – boljeg društva. Nije bio samo pisac Bosne, bio je i vrsni poznavalac naših navika, strahova, očekivanja, ali i ambasador zemlje u koju je vjerovao i za koju je često govorio da je puno bolja nego je drugi vide. Njegovi intervjui su zbirka žanrova kojima se i sam predavao, od scena za film i teatar, preko književnih ogleda do čiste poezije. Dragana Tomašević je prikupila i brižljivo priredila u knjigu “Ovo će biti sretna zemlja”: hronološka zbirka Karahasanovih intervjua, koja je vrijedno štivo koje koliko god govori o njemu, još više svjedoči o nama i o Bosni i Hecergovini, kakva je bila, kakva je postala i kakva bi trebala biti.

Vjerovao je u spasonosne moći dobre književnosti, u blagotvornu snagu njezinih nesuglasja i izmirenja. Probudio je u novi život i nastavio najznačajniji razgovor evropskog Zapada i muslimanskog Istoka, razgovor Goethea i Hafiza u kojem je pojam svjetske književnosti stekao prvo posredovanje i najvažniji sadržaj. U zavjetnim zadnjim rečenicama svoga zadnjeg romana povezao je muslimansku dovu sa sokratovskim priznanjem; “Da mi je znati, samo da mi je znati. Bar malo, nesigurno”. Prof. dr. Hilmo Neimarlija

Dževad Karahasan (25. januar 1953. – 19. maj 2023.) jugoslavenski i bosanskohercegovački književnik, dramatičar, esejist, romanopisac i akademik. Bio je jedan od najrenomiranijih pisaca Balkana. Radio je kao univerzitetski profesor (Sarajevo, Salcburg, Getingem i Berlin), i filozof.

U karijeri je objavio više od stotinu stručnih radova u časopisima, zbornicima i knjigama o raznim autorima i teorijskim problemima drame, teatra i prozne književnosti. Autor je romana „Što pepeo priča“, „Istočni divan“, „Šahrijarov prsten“, „Sara i Serafina“, „Noćno vijeće“, pripovjedačkih zbirki „Kuća za umorne“ i „Izvještaji iz tamnog vilajeta“, knjiga eseja „O jeziku i strahu“, „Dnevnik selidbe“, „Knjiga vrtova“…  Karahasanova djela su prevedena na brojne strane jezike. Dobio je Herderovu nagradu, Goetheovu medalju, nagradu Heinrich Heine i nagradu za europsko razumijevanje u Leipzigu, ali i nagradu Veselin Masleša za “Kraljevske legende”, nagradu za književnost Franjevačke provincije Bosna Srebrena za dramu “Kotač svete Katarine”, nagradu Bruno Kreisky, nagradu Vilenica, nagradu Charles Veillon za knjigu eseja..  Za roman „Istočni divan“ je 1990. godine dobio nagradu za najbolji roman u tadašnjoj Jugoslaviji.

bkc.ba

DRUGI UPRAVO ČITAJU

spot_img

Možda vas zanima