Prirodni gas predstavlja konkurentnu opciju za grijanje, smatraju u ‘Sarajevogasu’, a navode da njegove prednosti, osim troškova, uključuju jednostavno korištenje, preciznu regulaciju temperature i odsustvo potrebe za skladištenjem goriva i svakodnevnim loženjem
Prilikom raspravama o grijanju i potrošnji prirodnog gasa najčešće se govori o njegovoj cijeni, dok se nerijetko u drugi plan stavljaju konkurentnost ovog energenta u odnosu na druge izvore energije, ukupne troškovi grijanja, ali i njegov značaj za kvalitet zraka i zaštitu okoliša.
Posebno je važno pitanje utjecaja različitih energenata na zagađenje zraka, a što je višedecenijski problem u Sarajevu, na koji ekolozi neprestano opravdano upozoravaju.
Potreba za smanjenjem zagađenja bila je jedan od ključnih razloga za uvođenje plina u Sarajevo prije više od 50 godina, a sve sa ciljem prihvatljivijeg rješenja za zagrijavanje domaćinstava i drugih objekata.
53.000 aktivnih korisnika gasa u KS
Na području Kantona Sarajevo evidentirano je približno 53.000 aktivnih korisnika prirodnog gasa u svim tarifnim kategorijama, odnosno mjernih mjesta s ostvarenом potrošnjom. Od tog broja, 50.170 korisnika pripada tarifnoj kategoriji Domaćinstva, kažu za Raport iz kompanije ‘Sarajevogas’.
Osim toga, procjenjuje se da oko 24.500 potencijalnih korisnika iz svih tarifnih kategorija ima tehničku mogućnost korištenja prirodnog gasa, ali tu mogućnost trenutno ne koristi. Od ukupnog broja potencijalnih korisnika, 22.570 pripada tarifnoj kategoriji Domaćinstva.
Iz ‘Sarajevogasa’ navode da korištenje prirodnog gasa umjesto čvrstih goriva značajno doprinosi smanjenju emisija zagađujućih materija iz individualnih ložišta i kotlovnica, što je posebno važno tokom zimskih mjeseci, kada se zbog povećanih potreba za grijanjem i nepovoljnih meteoroloških uslova u sarajevskoj kotlini bilježe visoke koncentracije zagađujućih materija.
Napominju kako prirodni gas pri sagorijevanju emituje znatno manje čvrstih čestica i sumpor-dioksida u odnosu na ugalj, kao i manje čestica u odnosu na neefikasno sagorijevanje drveta.
‘Važno je podsjetiti da je prirodni gas u Sarajevo uveden upravo kao dio ekološkog projekta za suzbijanje zagađenja zraka. Tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka Sarajevo se suočavalo s izrazito visokim nivoima zagađenja, prvenstveno zbog velikog broja kotlovnica i individualnih ložišta na ugalj, čije je sagorijevanje uzrokovalo emisije sumpor-dioksida, čađi i drugih štetnih materija. Gasifikacija grada započela je kao sistemsko rješenje ovog problema, a 1979. godine Sarajevo je priključeno na gasovodnu mrežu. Uvođenje prirodnog gasa i zamjena čvrstih goriva doprinijeli su smanjenju emisija i poboljšanju kvaliteta zraka u gradu’, podsjećaju iz ove kompanije
Kada je riječ o procjeni ukupnog smanjenja zagađenja u slučaju prelaska većeg broja domaćinstava na prirodni gas, iz Sarajevogasa kažu da nije moguće navesti jedinstven procenat bez stručne analize. Pojašnjavaju kako efekat zavisi od broja domaćinstava koja promijene energent, vrste goriva koje su ranije koristila, efikasnosti sistema grijanja i meteoroloških uslova.
‘Ipak, zamjena uglja i neefikasnog sagorijevanja drveta prirodnim gasom predstavlja jednu od mjera za smanjenje lokalnih emisija. Uz to je potrebno nastaviti ulaganja u energetsku efikasnost objekata i primjenu drugih odgovarajućih mjera za unapređenje kvaliteta zraka’, dodaju iz ‘Sarajevogasa’ za Raport.
Konkurentnost
Ipak, ono što najčešće ima presudnu ulogu u određivanju načina na koji će se građani grijati, kod većine je cijena energenta.
Prirodni gas predstavlja konkurentnu opciju za grijanje, smatraju u ‘Sarajevogasu’, a navode da njegove prednosti, osim troškova, uključuju jednostavno korištenje, preciznu regulaciju temperature i odsustvo potrebe za skladištenjem goriva i svakodnevnim loženjem. Napominju kako ukupna isplativost zavisi od cijene energenta, efikasnosti sistema grijanja, toplotne izolacije objekta i načina korištenja.
‘Grijanje na prirodni gas može biti povoljnije od grijanja direktnim električnim grijačima i pojedinih sistema na čvrsta goriva, dok poređenje s toplotnim pumpama zahtijeva poseban obračun zbog njihove visoke energetske efikasnosti. Važan faktor je i uticaj na kvalitet zraka, jer prirodni gas pri sagorijevanju proizvodi znatno manje čvrstih čestica i sumpor-dioksida u odnosu na ugalj. Zbog toga konkurentnost prirodnog gasa treba procjenjivati na osnovu ukupnih troškova grijanja, efikasnosti sistema, praktičnosti korištenja i uticaja na okoliš, a ne samo na osnovu cijene pojedinačnog energenta, pojašnjavaju iz ove kompanije.
Kakva je potrošnja
Kada je riječ o potrošnji plina u KS, podaci za period od 2020. do 2026. godine ukazuju na promjenjivo kretanje, obilježeno početnim rastom, zatim višegodišnjim padom i ponovnim povećanjem potrošnje u posljednje dvije posmatrane godine.
Najveća godišnja potrošnja zabilježena je 2021. godine, kada je iznosila 146.992.326 kubika. Nakon toga uslijedio je trend smanjenja, koji je kulminirao 2024. godine, kada je potrošnja dostigla najnižu vrijednost u posmatranom periodu od 128.032.796 kubika.
‘U 2025. godini zabilježen je ponovni rast potrošnje na 134.826.656 kubika, što predstavlja povećanje od 5,31 posto u odnosu na prethodnu godinu. Time je prekinut višegodišnji trend pada potrošnje prirodnog gasa. Rast potrošnje nastavljen je i u 2026. godini. U periodu od januara do septembra ostvarena je potrošnja od 83.848.416 kubika, što je za 5,05 posto više u odnosu na isti period 2025. godine. Konačna ocjena kretanja potrošnje u 2026. godini bit će moguća tek nakon kompletiranja podataka za cijelu godinu’, ističu iz ‘Sarajevogasa’.
Na potrošnju utiču vremenski uslovi, sezonske potrebe za grijanjem, cijene energenata i potrošnja velikih korisnika. Zbog toga se samo na osnovu ukupne potrošnje prirodnog gasa ne može pouzdano zaključiti da li građani u većoj mjeri prelaze na druge energente. Za takvu procjenu potrebno je analizirati i korištenje drugih sistema grijanja, kao i promjene u strukturi potrošača.
Mogućnost priključenja oko 20.000 dodatnih potencijalnih korisnika
Iako prirodni gas ima značajnu ulogu u sistemu grijanja Kantona Sarajevo, postoji prostor za povećanje broja korisnika, posebno među domaćinstvima koja se griju na ugalj i drva, a imaju tehničke i ekonomske mogućnosti za prelazak na gas.
‘Prema raspoloživim podacima, na području Kantona Sarajevo evidentirano je približno 53.000 aktivnih korisnika prirodnog gasa u svim tarifnim kategorijama, od čega 50.170 pripada kategoriji domaćinstava. Istovremeno, procjenjuje se da 22.570 domaćinstava ima tehničku mogućnost korištenja prirodnog gasa, ali ga trenutno ne koriste. To predstavlja značajan potencijal za povećanje broja korisnika. Dodatni okvir za djelovanje pruža Strategija ograničavanja korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva u Kantonu Sarajevo za period 2023–2033. godine, koja predviđa mjere za unapređenje energetske efikasnosti i zamjenu energenata u individualnim stambenim objektima. Također, važeći Zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ne dozvoljava priključenje bespravno izgrađenih objekata na distributivnu gasnu mrežu a u praksi ovi objekti koriste druge komunalne usluge, poput vode, električne energije i telekomunikacija’, dodaju iz ‘Sarajevogasa’.
Prema njihovim procjenama, rješavanjem ovog pitanja mogla bi se otvoriti mogućnost priključenja oko 20.000 dodatnih potencijalnih korisnika. Skupština Kantona Sarajevo usvojila je 6. marta 2026. godine Nacrt zakona o legalizaciji građevina i drugih izvedenih radova u prostoru izgrađenih bez odobrenja za građenje i uputila ga u javnu raspravu. Ističu kako bi konačno donošenje zakona moglo stvoriti pravne preduslove za rješavanje statusa ovih objekata i njihovo priključenje na gasnu mrežu, uz ispunjavanje propisanih tehničkih i sigurnosnih uslova.
U narednom periodu važno je nastaviti razvijati distributivnu gasnu mrežu tamo gdje za to postoje opravdani tehnički i ekonomski uslovi te olakšati građanima pristup priključenju.
‘Osim grijanja, razvojne mogućnosti postoje i u primjeni prirodnog gasa za hlađenje, u procesnoj industriji te u kogeneracijskim postrojenjima za istovremenu proizvodnju električne i toplotne energije. Cilj je povećati dostupnost efikasnih sistema snabdijevanja energijom, smanjiti emisije iz individualnih ložišta i doprinijeti dugoročnom unapređenju kvaliteta zraka, uz uvažavanje mogućnosti i potreba svakog područja’, kažu iz kompanije.
Širenje mreže
Širenje distributivne gasne mreže planira se u saradnji s općinama, u skladu s iskazanim interesom građana, tehničkim mogućnostima i raspoloživim finansijskim sredstvima. Za nekoliko naselja, kako pojašnjavaju iz ‘Sarajevogasa’, potpisani su ugovori i realizacija se planira u narednoj godini.
Riječ je o naseljima: Grdonj (Općina Centar), Mejdan (Općina Ilidža), Djevojačke Vode (Općina Novi Grad), Šumarsku ulicu (Općina Stari Grad) i Savića Brdo (Općina Ilijaš).
‘Već su započeli razgovori s predstavnicima općina o mogućnostima daljnjeg proširenja gasne mreže, posebno u kontekstu planiranja općinskih budžeta za naredni period. Realizacija novih projekata zavisit će od dogovora s općinama, osiguranja finansijskih sredstava i ispunjavanja potrebnih tehničkih i administrativnih uslova’, navode iz ‘Sarajevogasa’.
Izvor : A. J. / Raport.ba
