Kada mnogo vremena provodite sa turistima u vašem gradu, svakog saslušate, upoznate pa barem površno shvatite da se tu nalaze sve vrste ljudi, svih religija i nacija, bogati i manje bogati, oni koji putuju samo s ruksakom na leđima i svi su oni različiti i posebni na svoj način.
Međutim na jedno pitanje svi imaju isti odgovor bez obzira na sve. Koji je to simbol grada Sarajeva i čaršije, svatko je rekao Sebilj na Baščaršiji.
Sebilj se smatra jednom od najupečatljivih građevina, zbog same arhitekture ali i svog okruženja i golubova koji su neizostavan dio svake fotografije.
Šta je to ustvari Sebilj? Vrsta česme čiji izgled potiče s arabijskog poluotoka.
Tradiciju gradnje Sebilja u Sarajevo su donijele Osmanlije, pa ih je tako po cijelom gradu bilo mnogo više od jednog, u nekim predajama se čak može pronaći da ih je bilo i tri stotine.
Svi osim jednog nisu uspjeli preživjeti velike požare, i pokušaje da se grad uništi do temelja. Ni Sebilj koji danas stoji na Baščaršijskom trgu nije onaj izvorni.
Izgradnja sarajevskog Sebilja
Prvi sebilj je dao sagraditi Mehmed paša Kukavica, a sebilj kakav danas poznajemo sagrađen je iznova 1913. godine pod vodstvom Aleksandra Witteka koji ga je projektovao, kada je vlast preuzela Austro – ugarska monarhija.
Kada je na red došla obnova starog grada nova vlast je odlučila da zadrži orijantalno ruho koje je i dan danas prepoznatljivo, ali su ipak odlučili napraviti par izmjena. Prije svega smatrali su da je trg bio premalen.
To je poruzrokovalo da se sve radnje koje okružuju Sebilj pomjere nazad i stvore više prostora,a nakon toga da se i sam Sebilj pomjeri nekoliko metara prema glavnoj ulici na kojoj saobračaju vozila.
Koristila se kamena hreša, drvo i bakar za samu izgradnju. Prepoznatljiva je streha sa kupolom koja upotpunosti čini cijelu građevinu tipično bliskoistočnom.
Austro – ugari su također česmu podigli na nekoliko stepenika da bi se izdvajala od ostatka čaršije.
Priključili su vodovodne cijevi, gdje voda sve vrijeme teče. Ranije je u tu sjedio sebiljdžija kojem je jedini posao bio da dijeli vodu prolaznicima koji se tu pronađu, a za svoj rad dobivao je platu od grada. Pozicija same česme je ono što je učinilo bitnom.
Blizina glavnoj saobračajnici koja je vodila karavane i putnike iz Istanbula do Europe se nalazila nekoliko metara od samog Sebilja.
Teško je nešto reći o bilo kojoj građevini, a da se ne spomenu ratna dešavanja devedesetih. Geleri su oštetili konstrukciju. Šteta je sanirana 1997. godine, dok je potpuno obnovljen 2006. godine.
Sarajevski sebilje je toliko postao poznat da njegove replike postoje u Beogradu, Novom Pazaru, Sjenici, Rožaju ali i u St. Louisu i dalekim Sjedinjenim Američkim Državama.
I na kraju nezaobilazna legenda: ” Ko se napije vode s baščaršije, taj otiči ne umije.” I mogu vam reći da tu ima neke istine, mnogi se vrlo rado vraćaju Sarajevu.
Da li je do vode sa Sebilja ili ipak to svega onoga što Sarajevo čini posebnim? Na vama je da sami presudite.
Baščaršija
Baščaršija se smatra simbolom i srcem Sarajeva.
Osim toga to je historijsko i kulturno sjedište grada. Izgrađena je u 15. stoljeću, u periodu kada je Isa – beg Isaković osnovao grad.
Danas je Baščaršija dosta manja od prvobitnog izgleda zbog velikog požara koji je zahvatio Sarajevo u 19. stoljeću. Usprkos tome, očuvana je tradicija i energija koja je pristuna još od 15. stoljeća.
Riječ Baščaršija potiče od turske riječi baš što znači glavna. Tako da baščaršija u prijevodu znači glavna čaršija.
Mnogi putopisci, pjesnici su opisali i opjevali ljepote čaršije i njen izgled. Putopisac Evlija Čelebija je 1660. godine napisao:
“U čaršiji ima u svemu hiljadu i osamdeset dućana koji su uzor ljepote. Sama čaršija je veoma privlačna i izgrađena po planu.”
Nekadašnji centar trgovine na Balkanu
Glavna čaršija u Sarajevu je svoj najveći uspon doživjela u 16. stoljeću. U tom periodu je postojalo 80 raznih vrsta zanata koji su organizirani u jake cehovske organizacije.
Na taj način čaršija je podijeljena bila po svim zanatima tako da bi u svakoj ulici bili dućani za jedan ili više srodnih zanata npr. ulice Kovači, Čurčiluk, Kazandžiluk, Sarači itd.
Također, u ovom periodu je izgrađen i niz trgovačkih objekata poput bezistana,hanova, karavansaraja.
Sarajevo je bio jedan od važnih centara trgovine na Balkanu i imao je tri bezistana. Danas još uvijek postoje Gazi Husrev – begov bezistan i Brusa bezistan. U tom vremenu Baščaršija je imala skoro 12.000 trgovačkih i zanatskih trgovina.
Preporuka
- Kako zaraditi novac online
- Kako brzo uštedjeti novac (2023)
- Aerodrom Sarajevo
- Turbe sedam braće
- Autobuska stanica Sarajevo
