Svjetski dan srca se svake godine obilježava 29. septembra, a ove godine se odvija pod sloganom „Aktivan pristup može da spasi živote“. Pokrenula ga Svjetska kardiološka federacija, ciljem informisanja ljudi širom svijeta o kardiovaskularnim bolestima (KVB).

Kardiovaskularne bolesti (KVB) ili bolesti srca i krvnih žila ubica su broj jedan u svijetu. Zajedno, stanja koja utječu na srce ili krvne žile – poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca – svake godine ubiju više od 20,5 miliona ljudi. Većina tih smrti dogodi se u zemljama s niskim i srednjim prihodima. 80 % preuranjenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti.

Uvođenjem malih promjena u naš stil života – šta jedemo i pijemo, koliko vježbamo i kako se nosimo sa stresom – možemo bolje upravljati zdravljem srca i pobijediti KVB.

Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce ili krvne žile (vene i arterije). Više ljudi u svijetu umre od kardiovaskularnih bolesti nego od bilo kojeg drugog uzroka. Od tih smrti, 85% je uzrokovano koronarnim bolestima srca (npr. srčanim udarima) i cerebrovaskularnim bolestima (npr. moždanim udarima) i uglavnom pogađa zemlje s niskim i srednjim prihodima.

BRIGA O SRCU POČINJE RAZUMIJEVANJEM RIZIKA!

Mnogi su faktori rizika povezani s koronarnom bolesti srca i moždanim udarom. Neki se faktori, poput dobi, spola i porodične anamneze ne mogu promijeniti, dok su drugi promjenljivi, poput tjelesne aktivnosti, prehrane, pušenje ili konzumacije alkohola. Ako imate neki od faktora rizika nećete nužno razviti kardiovaskularnu bolest, no što više rizičnih faktora imate veća je i vjerovatnoća razvoja kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga je važno poznavati ove rizike i na vrijeme ih ukloniti ili smanjiti.

HOLESTEROL

Naša jetra proizvodi holesterol koji je neophodan za proizvodnju hormona i spojeva koji su potrebni našem tijelu. Kako se holesterol u hrani povećava, višak može uzrokovati sužavanje arterija i blokiranje protoka krvi, što dovodi do koronarnih i drugih bolesti. Povišeni holesterol uzrokuje 2.6 miliona smrti (4,5% od ukupnog broja) i povezan je sa srčanim bolestima i moždanim udarom. Kada se holesterol nakuplja u našim arterijama nastaje holesterolski plak. Holesterol se sastoji od lipoproteina visoke gustoće (HDL) i lipoproteina niske gustoće (LDL), a omjer dobrog prema lošem važan je za nastanak bolesti srca, dijabetes i moždani udar.

Sve smjernice ukazuju na potrebu za održavanjem zdrave tjelesne težine, integraciju tjelovježbe u naš stil života i prestanak pušenja kao neke od ključnih koraka za ograničavanje utjecajaneuravnoteženog holesterola. Naše prehrambene navike direktno su povezane s rizikom od srčanih bolesti. Lijekovi mogu pomoći u…