U Kantonu Sarajevo još uvijek nije obavljena sistematska deratizacija iako je zakonska obaveza koja se treba provoditi dva puta godišnje, u proljeće i jesen.
Neprovođenje deratizacije povećava rizik od pojave bjesnila, hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom, poznatije kao mišija groznica, zatim salmoneloze, trihineloze, bruceloze i drugih bolesti koje prenose glodari.
Ranije su stručnjaci za “Dnevni avaz” upozoravali o opasnostima koje prijete stanovništvu. Posebno su naglasili opasnost od mišije ili hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom.
Na adresu naše redakcije stigao je video koji pokazuje kako su miševi krenuli da šetaju na Kovačima što je posljedica neobavljanja deratizacije o čemu smo ranije upozoravali.
Ministarstvo zdravstva je na naš upit vezan za deratizaciju odgovorilo kako čeka nastavak 14. radne sjednice Skupštine KS.
– Prva tačka na toj sjednici je upravo deratizacije, prije toga nemamo konkretnije informacije. U planu je da bude u 2024. godine ali znat ćemo detalje nakon što se okonča i ova sjednica koja se očekuje u narednom periodu – odgovorili su.
Neobavljanje sistematske deratizacije dovodi do rasta broja glodara, a najveći problem predstavlja sama reprodukcija glodara koji se brzo razmnožavaju, što dovodi do toga da od samo jednog štakorskog para u nekoliko mjeseci nastane najezda.
U Kantonu Sarajevo još uvijek nije obavljena sistematska deratizacija iako je zakonska obaveza koja se treba provoditi dva puta godišnje, u proljeće i jesen.
Neprovođenje deratizacije povećava rizik od pojave bjesnila, hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom, poznatije kao mišija groznica, zatim salmoneloze, trihineloze, bruceloze i drugih bolesti koje prenose glodari.
Ranije su stručnjaci za “Dnevni avaz” upozoravali o opasnostima koje prijete stanovništvu. Posebno su naglasili opasnost od mišije ili hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom.
Na adresu naše redakcije stigao je video koji pokazuje kako su miševi krenuli da šetaju na Kovačima što je posljedica neobavljanja deratizacije o čemu smo ranije upozoravali.
Ministarstvo zdravstva je na naš upit vezan za deratizaciju odgovorilo kako čeka nastavak 14. radne sjednice Skupštine KS.
– Prva tačka na toj sjednici je upravo deratizacije, prije toga nemamo konkretnije informacije. U planu je da bude u 2024. godine ali znat ćemo detalje nakon što se okonča i ova sjednica koja se očekuje u narednom periodu – odgovorili su.
Neobavljanje sistematske deratizacije dovodi do rasta broja glodara, a najveći problem predstavlja sama reprodukcija glodara koji se brzo razmnožavaju, što dovodi do toga da od samo jednog štakorskog para u nekoliko mjeseci nastane najezda.
