S početkom grijne sezone u Kantonu Sarajevo raste rizik od zagađenja vanjskog i unutrašnjeg zraka, upozoravaju iz Javne ustanove Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (ZZJZKS).

Intenzivnije korištenje ložišta, nepovoljni vremenski uslovi i slabije provjetravanje zatvorenih prostora mogu doprinijeti povećanju koncentracija štetnih materija, zbog čega je važno pravovremeno poduzeti mjere zaštite zdravlja.

Kotlinski položaj Sarajeva, temperaturne inverzije i slabo strujanje zraka pogoduju zadržavanju zagađujućih materija pri tlu. Emisije iz individualnih ložišta, drugih postrojenja za sagorijevanje i saobraćaja u takvim uslovima mogu dovesti do značajnog pogoršanja kvaliteta zraka.

Dodatni problem predstavlja kvalitet zraka u zatvorenim prostorima, gdje građani tokom hladnijih mjeseci provode više vremena. Sagorijevanje goriva, duhanski dim, priprema hrane i nedovoljna ventilacija mogu povećati koncentracije štetnih materija, dok neispravni uređaji za grijanje i neodržavani dimnjaci predstavljaju i rizik od trovanja.

Fine čestice mogu prodrijeti duboko u pluća

Među najznačajnijim zagađujućim materijama izdvajaju se lebdeće čestice PM10 i PM2,5, koje nastaju, između ostalog, sagorijevanjem drva, uglja i drugih goriva, ali i usljed duhanskog dima i pripreme hrane.

Posebno su opasne sitnije čestice PM2,5, koje mogu prodrijeti duboko u pluća, do plućnih mjehurića u kojima se odvija razmjena gasova između zraka i krvi. Najsitnije čestice mogu dospjeti i u krvotok.

Izloženost ovim zagađujućim materijama povezana je s povećanim rizikom od respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja. Zagađen zrak može izazvati nadražaj očiju i disajnih puteva, kašalj i otežano disanje, ali i pogoršati već postojeće zdravstvene probleme.

Posebno osjetljive grupe su djeca, trudnice, starije osobe te osobe s hroničnim oboljenjima srca i pluća.

Ugljen-monoksid predstavlja ozbiljnu opasnost

Iz Zavoda upozoravaju i na rizik od trovanja ugljen-monoksidom, gasom koji nastaje nepotpunim sagorijevanjem goriva. Budući da nema boju ni miris, može se nakupljati u zatvorenim prostorima, a da ga osobe koje borave u njima ne primijete.

Ugljen-monoksid smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik, a trovanje može imati i smrtonosne posljedice. Među mogućim simptomima su glavobolja, vrtoglavica, mučnina, slabost i zbunjenost.

Ako postoji sumnja na trovanje ugljen-monoksidom ili se aktivira detektor, potrebno je odmah izaći na otvoreno i, kada se dođe na sigurno, pozvati hitne službe. U objekat se ne treba vraćati dok nadležna služba ne potvrdi da je siguran.

Opasnost predstavljaju i neispravni plinski uređaji, neodgovarajući odvodi produkata sagorijevanja te nedovoljna ventilacija. Pri sagorijevanju mogu nastajati i drugi štetni gasovi, poput azot-dioksida i sumpor-dioksida.

Kako se zaštititi tokom dana s visokim zagađenjem?

ZZJZKS preporučuje građanima da redovno prate zvanične informacije o kvalitetu zraka i prilagode svoje aktivnosti izmjerenim koncentracijama zagađujućih materija.

U periodima visokog zagađenja preporučuje se:

• skratiti boravak na otvorenom i smanjiti intenzitet fizičkog napora;
• odgoditi naporne rekreativne aktivnosti ili ih premjestiti u prostor s čišćim zrakom;
• izbjegavati duže zadržavanje i rekreaciju uz prometne saobraćajnice;
• izbjegavati područja izložena dimu iz ložišta i spaljivanju otpada;
• kada je moguće, slobodno vrijeme provoditi u područjima s čišćim zrakom, uz prethodnu provjeru lokalnih uslova;
• pratiti preporuke nadležnih institucija i upoznati članove domaćinstva, posebno osjetljive grupe, s mjerama zaštite.

Ako je izlazak tokom visokog zagađenja neophodan, može se koristiti respiratorna maska najmanje klase FFP2 ili odgovarajuća maska standarda N95 koja dobro prianja uz lice.

Iz Zavoda naglašavaju da ove maske mogu smanjiti udisanje čestica, ali ne štite od gasova, uključujući ugljen-monoksid, niti zamjenjuju smanjenje izloženosti zagađenom zraku. Hirurške i platnene maske ne smatraju se odgovarajućom zaštitom od finih čestica. Osobe s ozbiljnim srčanim ili plućnim oboljenjima trebaju se o korištenju respiratornih maski posavjetovati s ljekarom.

Poslodavcima se preporučuje da rad na otvorenom prilagode nivou zagađenja, smanje trajanje izloženosti i fizičko opterećenje te omoguće pauze u prostorijama sa čišćim zrakom.

Provjetravanje i čistoća zraka u domu

Kvalitet zraka u zatvorenom prostoru može se poboljšati smanjenjem izvora zagađenja i pravilnim provjetravanjem.

Građanima se savjetuje da ne puše u zatvorenim prostorima, izbjegavaju izlaganje duhanskom dimu i ograniče korištenje mirisnih svijeća i drugih proizvoda koji stvaraju dim.

Prostorije je preporučljivo provjetravati kratko i intenzivno u periodima kada je koncentracija zagađujućih materija u vanjskom zraku niža. Provjetravanje treba prilagoditi i broju osoba u prostoriji te aktivnostima poput kuhanja.

Prilikom pripreme hrane preporučuje se korištenje kuhinjske nape koja odvodi zrak izvan objekta, ukoliko je dostupna, kao i redovno održavanje ventilacionih uređaja.

Za održavanje čistoće preporučuje se vlažno brisanje prašine, dok se za usisavanje prednost daje uređajima s HEPA filterom. Prečišćivači zraka s HEPA filterima mogu dodatno smanjiti koncentraciju čestica, ali ne zamjenjuju uklanjanje izvora zagađenja i odgovarajuće provjetravanje. Treba izbjegavati uređaje koji proizvode ozon.

Važno je održavati i odgovarajuću temperaturu i vlažnost zraka. Tokom hladnog perioda preporučuje se temperatura od najmanje 18 stepeni Celzijusa za opću populaciju, dok djeci, starijim osobama i hroničnim bolesnicima može biti potrebna viša temperatura.

Poželjna relativna vlažnost zraka iznosi približno 30 do 50 posto, a treba je održavati ispod 60 posto kako bi se smanjio rizik od kondenzacije i pojave plijesni. U slučaju vlage ili plijesni potrebno je utvrditi i ukloniti uzrok problema.

Uređaje za grijanje treba redovno kontrolisati

Nepravilno korištenje uređaja za grijanje može ugroziti zdravlje i sigurnost ukućana. Zbog toga se preporučuju redovni pregledi i servisiranje uređaja, kao i pregled i čišćenje dimnjaka i dimovodnih kanala. Ove poslove trebaju obavljati stručne osobe.

U kućnim ložištima ne treba spaljivati otpad, plastiku, gumu, ivericu, lakirano ili hemijski tretirano drvo. Ako se za grijanje koriste drva, preporučuje se dobro osušeno i hemijski netretirano drvo.

Plinski šporeti i pećnice ne smiju se koristiti za zagrijavanje prostorija. Roštilji na ugalj i agregati nikada se ne smiju koristiti u zatvorenim prostorima, uključujući garaže i podrume, čak ni kada su prozori ili vrata otvoreni.

Agregati se moraju koristiti isključivo na otvorenom, dalje od prozora, vrata i ventilacionih otvora, kako izduvni gasovi ne bi ulazili u objekat.

U domaćinstvima koja koriste uređaje na gorivo preporučuje se postavljanje detektora ugljen-monoksida u blizini prostora za spavanje. Detektori predstavljaju dodatnu mjeru zaštite, ali ne zamjenjuju pravilnu ugradnju, korištenje i održavanje uređaja.

Hronični bolesnici trebaju pratiti zdravstveno stanje

Osobe s hroničnim oboljenjima trebaju redovno uzimati propisanu terapiju i postupati prema savjetima ljekara. U slučaju pogoršanja kašlja, pojave zviždanja u prsima ili otežanog disanja potrebno je javiti se ljekaru.

Izraženo otežano disanje, bol u prsima, iznenadna zbunjenost ili gubitak svijesti zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Zavod upozorava i na povećan rizik od prijenosa respiratornih infekcija tokom hladnijih mjeseci, kada veći broj ljudi boravi u zatvorenim i nedovoljno provjetrenim prostorima.

Radi smanjenja rizika preporučuju se redovna higijena ruku i respiratorna higijena, odnosno prekrivanje usta i nosa jednokratnom maramicom ili pregibom lakta prilikom kašljanja i kihanja.

Osobe sa simptomima prehlade, gripe ili drugih respiratornih infekcija trebaju izbjegavati bliske kontakte s drugima, posebno s osobama koje imaju povećan rizik od težeg oblika bolesti. Ako je boravak u zajedničkim prostorijama neizbježan, preporučuje se nošenje pravilno postavljene hirurške maske koja prekriva nos i usta.

Preporučuje se i godišnja vakcinacija protiv sezonske gripe, posebno za starije osobe i hronične bolesnike, zbog povećanog rizika od težih oblika bolesti i komplikacija.

Zavod nastavlja pratiti kvalitet zraka

Iz JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo najavljuju da će nastaviti pratiti kvalitet zraka i informisati stanovništvo, uz objavljivanje zdravstvenih preporuka u skladu s izmjerenim koncentracijama zagađujućih materija i vremenskim uslovima.

Iako individualne mjere mogu smanjiti izloženost zagađenju, iz Zavoda ističu da je za dugoročnu zaštitu zdravlja stanovništva neophodno kontinuirano smanjivati emisije štetnih materija na njihovim izvorima.