Istraživanja pokazuju da ljudi s ispravnom posturom, otvorenim ramenima i ravnom kralježnicom imaju 20 posto više razine testosterona i 25 posto manje kortizola, hormona stresa.
Kako stres utječe na držanje? Obično kad smo u nekoj stresnoj situaciji, ramena podižemo i zaoblimo, a glavu pognemo. Time dolazi do sužavanja prsnog koša, čime je onemogućeno pravilno disanje.
Što smo dulje podložni stresu i takvom lošem položaju, mišići se skraćuju, gomila se napetost u vratu i ramenu, smanjuje se cirkulacija, javlja se glavobolja, a razina nezadovoljstva se povećava.
Bilo bi idealno za svakih pola sata rada u uredu sjediti 20 minuta, zatim stajati osam minuta i nakon toga se sljedeće dvije minute kretati ili istezati.
Zašto previše sjedenja može biti opasno?
Profesor Mark Whiteley, vodeći britanski konzultant, venski kirurg i osnivač The Whiteley Clinic, kaže da bi sjedilački život mogao biti štetan za zdravlje važnih vena u nogama.
– Dulje sjedenje smanjuje pokretljivost mišića nogu, što ugrožava protok krvi u venama nogu. Venska krv se nakuplja i to se naziva ‘venska staza’. Kada se venska krv usporava, krv postaje kiselija i može se čak i zgrušati. Povećana kiselost venskog zastoja uzrokuje upalu i nelagodu u potkoljenicama – pojasnio je.
Većina ljudi je svjesna da neaktivnost može dovesti do krvnih ugrušaka u venama na nogama. Njih obično povezujemo s dugim letovima, ali cjelodnevno sjedenje za stolom također povećava rizik od ugruška jer se cirkulacija krvi usporava.
Simptomi krvnog ugruška u nozi su osjećaj nalik grču ili topla koža iznad ugruška. Iako se često može dogoditi da uopće ne osjetite nikakve simptome.
– Opasnije od krvnih ugrušaka su duboke venske tromboze (DVT), iako su zapravo manje česte od površinske vrste koja se zove površinska venska tromboza (ili češće ‘flebitis’) – objašnjava ovaj profesor.
IDEALNO JE NAKON SVAKIH 20 MINUTA SJEDENJA USTATI 8 MINUTA first appeared on Hayat.ba.
