(Objavljeno 13. 7. 2023.; ažurirano 17. 7. 2024.)

———————————————–

Pripremili: prof. dr. sc. Lutvo Sporišević i Ademira Pehlić, prof.

Sagorijevanje fosilnih goriva i ljudske aktivnosti koje povećavaju koncentraciju „stakleničkih plinova“ uzrokuju globalno zatopljenje i porast srednje godišnje temperature zraka. Globalno zatopljenje povezano je s ekstremnom vrućinom, toplotnim talasima, jakim olujama, poplavama i požarima. Toplotni talasi se karakteriziraju lokalnim prekomjernim akumuliranjem, u kontinuitetu, vrućih dana i noći koji kumulativnim učinkom dovode do stresa na organizam što u konačnici dovodi do zdravstvenog rizika i mogućeg smrtnog ishoda uslijed vrućine.

Osim visoke temperature zraka i relativna vlažnost ima značaja u procjeni zdravstvenog rizika uzrokovanog vrućinom. Povećanjem relativne vlažnosti smanjuje se ili se sprečava isparavanje znoja, koji predstavlja prirodni način hlađenja tijela. Na taj način povećana vlažnost povećava subjektivni osjećaj topline. Toplinski indeks je pokazatelj koji kombinira temperaturu zraka i relativnu vlažnost zraka i ukazuje na to kako pojedinac osjeća temperaturu zraka (Slika 1.).

Ako je temperatura zraka npr. 32°C a relativna vlažnost 60% toplinski indeks je 35°C a ako je pri navedenoj temperaturi zraka relativna vlažnost 90% toplinski indeks je 40°C.

Slika 1. Toplinski indeks. Prilagođeno prema Wikimedia Commons

Poveznica https://www.wpc.ncep.noaa.gov/html/heatindex.shtml prezentira kalkulator za izračun toplinskog indeksa.

Dugotrajna izloženost vrućini može posebno biti opasna za djecu, trudnice, starije osobe i osobe s hroničnim oboljenjima.

Prekomjerno izlaganje vrućini može se očitovati općim i lokalnim promjenama (opekotine, toplinski osip). U ovom pregledu osvrnut ćemo se ukratko na opće promjene prekomjernog toplinskog opterećenja (toplotni stres ili bolesti uzrokovane prekomjernim izlaganjem vrućini) – toplotna iscrpljenost (toplotni kolaps), toplotni grčevi, sunčanica i toplotni udar.     

Tabela 1. prikazuje povezanost toplinskog indeksa i najčešćih bolesti uzrokovanih  intenzivnoj vrućini.

Tabela 1. Povezanost  toplinskog indeksa i zdravstvenog rizika usljed izložemosti vrućini

Toplotna iscrpljenost je stanje karakterizirano slabošću, umorom, mučninom, glavoboljom, vrtoglavicom i mogućom nesvjesticom. Usljed prekomjernog izlaganja vrućini dolazi do neravnoteže vode i elektrolita, a…

• bolesnika treba smjestiti u najhladniju prostoriju ili hlad (ovisno gdje boravi);
• osloboditi suvišnu odjeću;
• tuširanje hladnom vodom ili umotavanje u hladne mokre ručnike;
• stavljanje hladnih mokrih ručnika na vrat, pazuhe i prepone;
• lagana masaža zahvaćenih mišića (kod toplotnih grčeva);
• davanje vode, izotoničnih napitaka.

Toplotni udar je najteži oblik poremećaja organizma izazvan vrućinom. Karakterizira se potpunim slomom funkcije termoragulacijskog centra u hipotalamusu, sistemskim upalnim…

• bolesnika smjesiti u najhladniju prostoriju ili hlad (ovisno  o boravku);
• osloboditi suvišnu odjeću;
• postaviti ga u bočni položaj (ako nije svjestan);
• oblaganje glave i ostalih dijelova tijela hladnim oblozima ili polijevanje hladnom vodom (hlađenje tijela provoditi dok tjelesna temperatura ne bude ispod 38°C).

Ekstremna vrućina moće dovesti do dehidracije, akutnog zatajenja bubrega i pogoršanja hroničnih nezaraznih bolesti (bolesti srca i krvnih žila, bolesti dišnih puteva, mentalne bolesti, šećerna bolest i dr).

Najznačajnije preporuke zaštite od  vrućine (toplinskog stresa):

• Izbjegavati boravak  na  suncu u periodu od 10 do 16/17 sati;
• Izbjegavati  intenzivne tjelesne aktivnosti, naročito u periodu intenzivnog sunčevog zračenja;
• …

Veoma je bitno da hronični bolesnici redovno uzimaju preporučenu terapiju i da se u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja jave nadležnom liječniku.

Primjenom navedenih jednostavnih i efikasnih preporuka (sumarno govoreći izbjegavanje izlaganja intenzivnom sunčevom zračenju, uzimanje dovoljne količine tekućine, stvaranje klimatiziranog radnog i stambenog prostora i gore navedeno) mogu se spriječiti od blagih do ozbiljnih poremećaja uzrokovanih vrućinom u svim dobnim skupinama.

Literatura:

• Ivančević Ž. i sur. MSD priručnik dijagnostike i terapije. Treće hrvatsko izdanje. Split Placebo, 2020.
• Puntarić D,  Miškulin M,  Bošnir J. Zdravstvena ekologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2016.
• …

———————————————–