Stari Hram izgrađen je 1581. godine i bio je prva sefardska sinagoga u Sarajevu.
Jevreji su na tlo Bosne i Hercegovine došli prije više od 450 godina. Nakon što su progonjeni iz Španije u 15. stoljeću, veliki broj pripadnika judaizma su svoje utočište pronašli upravo u našoj državi.
Tada Osmansko carstvo odlučilo ih je primiti jer su mislili da će imati jako dobar utjecaj na razvoj i prosperitet cijele države ali pojnajviše Sarajeva i bili su upravu.
Na čaršiji je osnovana mala jevrejska četvrt, a dosta zanatskih radnji po Baščaršiji su bili u vlasništvu sarajevskih Jevreja. Ne možemo pričati o dolasku Jevreja a da ne spomenemo Sarajevsku Hagadu, jevrejski rukopisni iluminirani kodeks.
Doprinijeli su raznovrsnosti kulture i religije u Bosni i Hercegovini i ostavili veliki utisak na cijelu državu.
Jevrejsko groblje u Sarajevu je svjedok posebnosti, jedino je groblje koje ima nadgrobne spomenike napisane na Hebrejskom, Španskom ali i Bosanskom jeziku.
Izgradnja prve sefardske sinagoge u državi
Stari Hram ili Il kal grandi (Veliki Hram) je prva sefardska sinagoga sagrađena u Sarajevu ali i cijeloj državi.
1581. godine sagrađen je hram za novu Jevrejsku zajednicu da bi kasnije ta mala bogomolja bila preuređena i postala pravi Stari judaistički hram. Hram je nekoliko puta gorio i pretrpio je velike štete.
Prvi put je gorio zajedno s jevrejskom mahalom i nekoliko drugih mahala kada je Eugen Savojski 1697. godine spalio Sarajevo, a drugi put u požaru 1788. godine.
Unutrašnjost samog hrama je podijeljen je na tri dijela, prednji dio je namijenjen za propovijedi, dok su dva bočna dijela sa svojim spratovima bili uvjet bogoslužja.
Muškarci su bili u prizemlju dok je prostor za žene bio na spratu. 1909. godine hram je temeljno obnovljen, postavljen je novi krov, te je popravljena fasada, ali najvažnije od svega je što je hram dobio i električnu energiju.
Nakon nacističke okupacije Sarajeva, hram je teško devastiran, te je služio kao mjesto gdje su Jevreji bili zarobljeni do svog premiještana u koncentracione logore.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini je ubijeno 12 hiljada Jevreja od čega je su oko 6 hiljada bili stanovnici Sarajeva.
Novi hram (Il kal muevus) izgrađen je 1820. godine u blizini Starog hrama. Razlog izgradnje bio je zbog povećanog broja Jevreja u Sarajevu.
Danas je Novi hram pretvoren u galeriju. Pored Starog i Novog hrama u Sarajevu postoje još dvije sinagoge veliki novi jevrejski hram – Templ, te Aškenaska sinagoga, koja je danas jedina u funkciji prvobitne namjene i u čijem okrilju djeluje Jevrejska općina Sarajeva.
Stari hram u Sarajevu
Hram je nakon drugog svjetskog rata renoviran i pretvoren 1966. godine u muzej Jevreja kao dio depandansa Muzeja Sarajeva.
Jevrejska zajednica u našoj državi i dalje postoji ali u veoma malom broju i pretpostavlja se da iznosi otprilike oko 750 pripadnika.
Danas u Sarajevo samo je jedna sinagoga u funkciji i to Aškenaška sinagoga s lijeve strane obale rijeke Miljacke i služio kao dom Jevrejima Aškenazima ali i Sefardima jer ih nema dovoljno da bi sva tri hrama bila u funkciji.
Zauvijek ćemo biti zahvalni za sve što su učinili za ovaj grad, zato što su ga napravili posebnim.
Sarajevo je bilo i ostalo kuća za sve, bez obzira na sve sile koje ga decenijama pokušavaju napraviti drugačijim.
Pročitajte još zanimljivih članaka:
- Kako zaraditi novac online
- Kako brzo uštedjeti novac (2023)
- Aerodrom Sarajevo
- Turbe sedam braće
- Autobuska stanica Sarajevo
- Hercegovačka jela – 7 Najpoznatijih jela u Hercegovini!
- Neretva je najhladnija rijeka na svijetu
- Planinska izletišta u okolici Mostara
