Međunarodna književna manifestacija Sarajevski dani poezije započela je svoje postojanje 1962. godine.
Učešće i uključivanje autora, ne samo iz BiH i susjednih zemalja nego i iz zemalja širom svijeta, je dokaz međunarodnog značaja ovog višednevnog događaja.
U sklopu “Sarajevskih dana poezije”, Društvo pisaca Bosne i Hercegovine svake godine dodjeljuje nagradu pod nazivom “Bosanski stećak”.
Cilj ove manifestacije je očuvanje i unaprjeđenje književno-estetskih i književno-etičkih standarda pisane riječi u Bosni i Hercegovini.
Na Sarajevskim danima poezije su učestvovali pjesnici iz Bosne i Hercegovine, kao i drugih zemalja: Hrvatske, Albanije, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Slovenije, Kosova, Rumunije, Bugarske, Mađarske, Austrije, Belgije, Francuske, Holandije, Njemačke, Švicarske, Luksemburga, Velike Britanije, Irske, Italije, Grčke, Turske, Kanade, Palestine, Poljske, Irana, Egipta, Sjedinjenih Američkih Država, Konga, Japana.
Sarajevski dani poezije tradicionalno se održavaju u prvoj polovini mjeseca maja.
Društvo pisaca Bosne i Hercegovine je pravni nasljednik Udruženja književnika Bosne i Hercegovine koje je nastalo 1946. godine.
Jedan od osnivača Društva 1993. godine bio je Zlatko Topčić. Udruženje je osnovalo i izdavalo književni časopis Život (kojega će kasnije preuzeti izdavačka kuća “Svjetlost”), te je organizator internacionalne manifestacije Sarajevski dani poezije.
Trenutno broji 161 člana, smješteno je u prostorijama Doma pisaca u Kranjčevićevoj ulici u Sarajevu.
Društvo pisaca Bosne i Hercegovine
Grupa od 35 pisaca, različitih nacionalnosti, članova dotadašnjeg Udruženja književnika SRBiH, pokrenula je rad asocijacije pisaca 17.05. 1993. godine, pod novim nazivom Društvo pisaca Republike BiH, koje je aktivno djelovalo i u periodu trajanja ratnog stanja u BiH i opsadi Sarajeva.
Asocijacija književnika Bosne i Hercegovine pod nazivom Udruženje književnika osnovana je 8. 09.1945. godine kada je i održana osnivačka skupština i izabrana uprava Udruženja: Marko Marković, predsjednik, Isak Samokovlija, potpredsjednik, Skender Kulenović, sekretar i Emil Petrović, blagajnik.
U Sud časti izabrani su: Nika Miličević, Rizo Ramić, Ilija Kecmanović i Miroslav Feldman. Pod gore navedenim nazivom ova asocijacija je djelovala sve do 1992/93. godine kao složena organizaciona struktura, koju su sačinjavale podružnice u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banjaluci, Zenici i Bihaću.
Od svojih početaka pa do današnjih dana ova jedinstvena asocijacija bosanskohercegovačkih pisaca permanentno je, po svom opredjeljenju, konceptu i djelovanju, bila i ostala multinacionalnog karaktera. Mijenjao se u dva navrata samo naziv, i to zbog situacije izazvane ratom 1992. godine.
Tako je grupa od 35 pisaca, različitih nacionalnosti, članova dotadašnjeg Udruženja književnika SRBiH, pokrenula rad asocijacije pisaca 17. maja 1993. godine, pod novim nazivom Društvo pisaca Republike BiH, koje je aktivno djelovalo i u periodu trajanja ratnog stanja u BiH i opsadi Sarajeva.
Članovi Društva pisaca RBiH dostojanstveno i na reprezentativan način predstavljali su svoje književno stvaralaštvo i Bosnu i Hercegovinu, pronoseći tako i dio istine o stvarnim uzrocima i događajima u tim teškim vremenima, istovremeno dokazujući da nisu poljuljani osnovni principi i načela multinacionalnosti i demokratičnosti.
Nakon uspostavljanja novog ustavnog i pravnog sistema u BiH, u skladu sa novodonesenim zakonima i podzakonskim aktima, naziv asocijacije je 2002. godine preregistrovan u Društvo pisaca u BiH i pod tim imenom i danas djeluje, tako da je održan kontinuitet rada i djelovanja ove značajne i jedinstvene asocijacije pisaca Bosne i Hercegovine.
Pored književnih programa, koje organizira Društvo, predstavnici Društva sudjeluju na mnogim internacionalnim skupovima književnika i književnim manifestacijama.
Društvo je pokretač i organizator najznačajnije međunarodne književne manifestacije u BiH „Sarajevski dani poezije“ koja je pokrenuta 1962. godine, a među njenim osnivačima i pokretačima, između ostalih, bili su: Izet Sarajlić, Husein Tahmiščić, Ahmet Hromadžić, Velimir Milošević, Vladimir Čerkez i drugi.
U okviru manifestacije Sarajevski dani poezije od 1999. godine ustanovljena je nagrada/priznanje „Bosanski stećak“ koji se dodjeljuje istaknutom inozemnom ili domaćem pjesniku u čijem se djelu prepoznaje autorsko ustrajavanje i na književnoestetskim i na etičkim principima.
U pitanju su, dakle, oni poslenici pjesničke i javne riječi gdje se na najbolji način stječu odlike velikoga pisca, britkog mislioca, humaniste, odgovornog intelektualca u vremenu u kojem se živi.
Dosadašnji dobitnici „Bosanskog stećka“ su: Juan Goytisolo (Španija, za 1999. G.), Boris Novak (Slovenija, za 2000.g.), Christopher Merill (SAD, za 2001. g.), Tadeusz Rozevicz (Poljska, za 2002. g.), Mirko Kovač (Srbija, Hrvatska za 2003. g.), Abdulah Sidran (Bosna i Hercegovina, za 2004. g.), Luko Paljetak (Hrvatska, za 2005. g.), Ivan Kordić (BiH, za 2006.g.), Stevan Tontić (BiH, za 2007.g), Mahmud Darwish (Palestina, za 2008.g.), Otto Tolnai (Mađarska, za 2009.g.), Petar Gudelj (Hrvatska, za 2010.g.), Charles Simic (USA, za 2011.). Ibrahim Hadžić (Srbija za 2012.g.), Mirjana Stefanović (Srbija za 2013.g.) i Ciril i Jaša Zlobec (Slovenija za 2013.g.);
Od svog osnivanja do današnjih dana Društvo dodjeljuje tradicionalnu Godišnju nagradu za najbolju knjigu objavljenu u jednoj izdavačkoj godini.
Prilikom dodjele organizira se prigodna izložba novoizašlih knjiga članova Društva pisaca BiH i dobitniku svečano uručuje plaketa.
U konkurenciju ulaze svi književni žanrovi, a ocjene o nominiranim knjigama donosi tročlani žiri, sastavljen od eminentnih književnih stvaralaca i kritičara.
Društvo pisaca BiH od 2007.g. dodjeljuje i nagradu za najbolju knjigu objavljenu u jednoj izdavačkoj godini u kategoriji knjiga za djecu i mlade.
Društvo pisaca BiH, uz pomoć sredstava Fondacije za izdavaštvo, trenutno izdaje tromjesečni časopis za književnost i kulturu ŽIVOT.
Preporučujemo da pročitate:
- Sebilj – simbol i srce Sarajeva
- Tunel Spasa Sarajevo
- Sarajevski tramvaj
- Saburina kuća
- Stari grad Maglaj
- Prokoško jezero
- Tešanjska gradina