Gospođicina kuća u Sarajevu

Gospođicina kuća u Sarajevu je rijetki primjer bh. arhitekture sa zidnim slikama izvedenim u zgrafito tehnici.

Historijska građevina „Gospođicina kuća” jedan je od rijetkih objekata bosanskohercegovačke arhitekture austrougarskog perioda sa zidnim slikama izvedenim u zgrafito tehnici.

Također, ovaj stambeni objekat je jedan od primjera stambene arhitekture na prijelazu iz stambene vile i palate u malom.

Izgrađena je u periodu Građevinskog reda iz 1893. godine koji je tada na lijevoj obali Miljacke između mostova Ćumurija i Skenderija, dozvoljavao samo gradnju jednospratnih stambenih objekata sa baštama koje su okrenute prema rijeci.

Jedno vrijeme je građevina bila u vlasništvu firme ”ddo Sarajevo”, a 1935. godine je kupljena od strane Ilije Cvijanovića.

Tokom I i II svjetskog rata, te perioda između, nije došlo do oštećenja. Godine 1962. izvršena je nacionalizacija objekta, ali su nasljednicima vlasnika ostavljeni spratni i potkrovni stan. Tokom zadnjeg rata u BiH (period 1992.-95.) kuća je lakše oštećena.

Nakon 1995. godine objekat je napušten, izuzev prizemne stambene jedinice, te je vidna degradacija krovne konstrukcije i sjeverne fasade.

2002. godine završena je nadogradnja susjednog objekta na zapadnoj strani, koji je građen za vrijeme istog historijskog perioda u kojem je danas Grčka ambasada.

Građevina Gospođicina kuća je 2011. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

gospođicina kuća u sarajevu
Gospođicina kuća u Sarajevu

Historijska zidna umjetnost otkrivena na fasadi Gospođicine kuće

Na sjevernoj fasadi Gospođicine kuće, nedavno su otkrivene zidne slike koje su odmah privukle pažnju stručnjaka i ljubitelja umjetnosti.

 Tri panela između prozora, svaki veličine približno 105 cm x 205 cm, kao i pojas iznad prozora i panela, izrađeni su u zgrafito tehnici, što ih čini izuzetnim likovnim i estetskim elementom ove historijske građevine.

Zgrafito, tehnika urezivanja crteža u malter koja se razvila u 15. stoljeću u Italiji, ovdje je korištena za stvaranje detaljnih umjetničkih djela.

Paneli su obojeni sepija tonovima s dominantnim terakotno crvenim bojama, a prikazuju likove iz rimske mitologije.

Na prvom panelu prikazana je ženska figura koja simbolizira Minervu, boginju mudrosti, dok je središnji panel posvećen liku rimskog ratnika, možda Perzeja ili Merkura.

Treći panel, složeniji od prethodnih, prikazuje ženski lik u kontekstu modernog doba, simbolizirajući prolaznost vremena.

Posebnu pažnju privlače i sedam lučnih završetaka iznad prozora i panela, također ukrašenih zgrafito tehnikom.

Dok neki od njih nose stilizirane floralne ornamente, drugi prikazuju lica okružena lozom, dodajući slojevitost i bogatstvo ovom umjetničkom djelu.

Ovo otkriće ne samo da je važno za povijest umjetnosti, već i pruža novi uvid u kulturu i povijest ovog područja, naglašavajući značaj očuvanja i istraživanja historijskih građevina.

gospođicina kuća u sarajevu
Gospođicina kuća u Sarajevu – izvor: furaj.ba

Kao što smo već naveli Gospođicina kuća je izgrađena u duhu historicizma kao i Vila Hermine Radisch.

Ovi objekti su karakteristični po svojoj arhitekturi koja spaja elemente vila i malih palača, simbolizirajući prelazak iz jednog stila u drugi.

 Ova posebna grupa stambenih zdanja odražava arhitektonski i kulturni utjecaj tog vremena, služeći kao primjeri stilskog razvoja i promjena u urbanom kontekstu.

Sarajevske vile u Petrakijinoj Ulici proglašene Nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine

Vile smještene u Petrakijinoj ulici, u sarajevskoj općini Stari Grad, proglašene su nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine. Ovu odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 10. do 16. marta 2009. godine.

Članovi Komisije, Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, predsjedavajući Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo, prepoznali su značaj ovih građevina.

Kompleks od četiri vile predstavlja najočuvaniju cjelinu austrougarskih vila u Sarajevu, od neprocjenjive historijske i dokumentarne vrijednosti.

Ove vile pružaju uvid u način gradnje i života u Sarajevu početkom 20. stoljeća, imajući i veliku ambijentalnu, te umjetničko-estetsku vrijednost.

Vila Mandić, djelo arhitekte Karla Paržika, inspirirano je luksuznim evropskim vilama iz istog perioda. Nakon rekonstrukcije 2018. godine, vila će ponovo služiti kao Muzej XIV zimskih olimpijskih igara.

Vila Heinricha Reitera, također povezana s Karlom Paržikom, vjerovatno je djelo Rudolfa Teniesa. Danas se u njoj nalazi poslovni prostor i diplomatsko predstavništvo Velike Britanije.

Vila Hermine Radisch, čiji je projekt djelomično sačuvan, odlikuje se elementima koji su bliski radu arhitekte Vancaša, uz moguću suradnju s Rudolfom Teniesom, posebice u keramičkim detaljima.

Rudolf Tenies bio je arhitekt Vile Forstratha Miklaua, koja je također dio ovog impresivnog kompleksa.

Izgrađene između 1903. i 1904. godine, ove vile ističu se svojom kvalitetom izrade, veličinom i pažljivo osmišljenim arhitektonskim detaljima, predstavljajući izuzetno djelo austrougarske arhitekture u Sarajevu.

Preporučujemo da pročitate:

Objavi oglas za posao
TNT RADIO

DRUGI UPRAVO ČITAJU

spot_img

Možda vas zanima