Konak u Sarajevu

Konak u Sarajevu – historijska rezidencija Sultanovih namjesnika

Konak u Sarajevu, rezidencijalno zdanje smješteno u sarajevskom naselju Bistrik, u općini Stari Grad, predstavlja važan historijski objekt iz vremena Osmanskog Carstva.

Izvorno sagrađen za potrebe sultanovih namjesnika u Sarajevu, konak je služio kao sjedište valije i uprave Bosanskog vilajeta. Danas je konak u vlasništvu Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Sultanovi namjesnici u Bosni mijenjali su svoja sjedišta tokom različitih perioda, boraveći u Sarajevu, Banjoj Luci i Travniku.

Rezidencije namjesnika, poznate kao saraji, begluk-saraji ili konaci, imale su ključnu ulogu u administrativnom životu regije.

Na mjestu današnje kasarne u Bistriku nalazio se stari begluk-saraj, izgrađen između 1453. i 1462. godine, koji je stradao 1697. godine.

Današnji konak podignut je nakon preseljenja namjesničkog sjedišta iz Travnika u Sarajevo za vrijeme uprave Šerif Topal Osman-paše 1869. godine. Predstavlja trokatnu reprezentativnu građevinu i bila je jedina zgrada na tri kata u Sarajevu kada je izgrađena.

konak
Konak u Sarajevu – Današnji konak podignut je nakon preseljenja namjesničkog sjedišta iz Travnika u Sarajevo.

Arhitektonski dizajn i enterijer

Konak, okružen visokim zidom, ima prilaze s istočne i zapadne strane. Projektirali su ga Splićani Franje Linardov i Franjo Moise u stilu osmanskog baroka.

 U sklopu kompleksa nalazila se i manja zgrada, haremluk, koja je bila vezirov stan. Tokom austrougarske vladavine izvedeni su građevinski radovi na objektu i njegovoj okolini, uključujući uređenje dvorišnog prostora i postavljanje kamenih figura lavova.

Enterijer se odlikuje funkcionalnim rasporedom i opremljen je vrhunski izrađenim namještajem i umjetničkim djelima.

Unikatnost i Historijski Značaj

Konak u Sarajevu predstavlja jedan od najvažnijih objekata za povijest Bosne i Hercegovine, obuhvaćajući razdoblje od gotovo 150 godina.

Objekt je jedinstven u Bosni i Hercegovini kao sačuvani primjer konaka, nekadašnjeg sjedišta vezira.

Do 1878. godine, Konak je bio sjedište vlade, mjesto audijencija kod vezira, i godišnje mjesto zasjedanja Zemaljske skupštine. Nakon Berlinskog kongresa 1878., kada je Austro-Ugarskoj dodijeljena uprava nad Bosnom i Hercegovinom, u Konaku je formirana Narodna vlada.

Značaj tijekom Austro-Ugarske Vladavine

Tijekom austro-ugarske uprave, Konak je bio rezidencija poglavara zemlje. Austrijski car Franjo Josip I. boravio je u Konaku četiri dana tijekom posjeta Sarajevu u svibnju 1910. godine.

Nakon atentata na Franza Ferdinanda i Sofiju 1914. godine, njihova tijela su prenesena u Konak, gdje su preminuli od zadobivenih rana. U Konaku su obavljeni obdukcija i prikazivanje posmrtnog odara.

Upotreba u razdoblju Kraljevine Jugoslavije i Drugog svjetskog rata

Od 1918. do 1941. godine, Konak je koristio jugoslavenski vojni vrh, a služio je i kao kraljevska rezidencija. Prvi Medicinski fakultet u Bosni i Hercegovini, otvoren 1944. godine, bio je smješten u Konaku i susjednim zgradama.

konak u sarajevu
Izgled unutrašnjosti Konaka. / foto:avaz.ba

Period poslije Drugog svjetskog rata

Poslije Drugog svjetskog rata, Konak je ponovno dobio rezidencijalnu funkciju. Koristio ga je Josip Broz Tito i visoki strani gosti.

Uloga u raspadu SFR Jugoslavije

Tijekom rasprava o unutarnjem ustrojstvu Bosne i Hercegovine, u Konaku su održavani pregovori nakon Referenduma o neovisnosti 1992. godine, pod pokroviteljstvom Europske zajednice.

konak u sarajevu
U Konaku su održavani pregovori nakon Referenduma o neovisnosti 1992. godine

Stanje Konaka i njegova uloga do 2013.

Konak je pretrpio manja oštećenja tijekom rata u BiH, a unatoč pojedinačnim popravcima do 2000. godine, nije u potpunosti restauriran.

Do 2013. godine, u Konaku su se održavali bitni sastanci, uključujući i trojni sastanak šefova država Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije 2002. godine.

Konak je proglašen Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, što ističe njegovu važnost u historiji zemlje.

Izvorno sagrađen za potrebe sultanovih namjesnika u Sarajevu, konak je služio kao sjedište valije i uprave Bosanskog vilajeta. Danas je konak u vlasništvu Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Preporučujemo da pročitate:

Objavi oglas za posao
TNT RADIO

DRUGI UPRAVO ČITAJU

spot_img

Možda vas zanima