Sarajevska Hagada

Jedna od možda najljepših priča Sarajeva je priča o Sarajevskoj Hagadi.

Sarajevska Hagada preživjela je inkviziciju i nekoliko ratova i uglavnom je bila spašavana od ljudi koji nisu bili Jevreji. Ali ajmo redom.

Hagada je jevrejska obredna knjiga (kodeks), koja sadržava biblijske priče, molitve i psalme vezane za praznik Pesah (Pashu), posvećen oslobođenju Jevreja od egipatskog ropstva.

Sarajevska Hagada pisana je na finom pergamentu, predstavlja najstariji i najraskošniji primjer ove vrste kodeksa.

Vjeruje se da je nastala negdje između 1330. i 1380. godine u okolici Barcelone, kao vjenčani dar članova dvije poznate familije Šošan i Elzar.

Od 1609. do 1894 godine nema nikakvih pisanih tragova gdje se Hagada nalazila osim da se tokom 16. i 17. vijeka nalazila na sjeveru Italije što potvrđuju i dvije bilješke u samoj Hagadi. Kako i na koji način je Hgada došla u Sarajevo nije poznato.

Sarajevska Hagada
Sarajevska Hagada – izvor:zemaljskimuzej.ba

Sarajevska Hagada vrijednost

Godine 1894. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je otkupio Hagadu od sefardske porodice Koen za 150 kruna.

Sarajevska Hagada ima 142 pergamentska lista i jedinstvena u svijetu je jer je to jedina Hagada koja se razlikuje od ostalih zato što u početku govori o stvaranju svijeta, o kompletnoj priči iz Starog zavjeta do izgona Jevreja iz Egipta.

Na ilustracijama koje govore o stvaranju svijeta zemaljska kugla prikazana je kao okrugla. Predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci, je rekao: „Ako se sjetimo da je to rađeno negdje u 14. ili 15. vijeku kada se zbog tvrdnje da je zemlja okrugla završavalo na lomači, možete zamisliti koliko je bio pametan, inteligentan i hrabar onaj koji je pravio te ilustracije“,

Kako smo i naveli, Hagada je preživjela inkviziciju i dva rata. U bilješkama iz 1609. godine je navedeno da Hagada ne govori protiv Crkve te je provjerom od strane inkvizicije utvrđeno da knjiga ne sadrži niti jedan jeretički materijal te iz tog razloga nije uništena.

Sarajevska Hagada – izvor:aejm.org

Sarajevska Hagada Zemaljski muzej

U II. Svjetskom ratu nakon ulaska njemačkih snaga u Sarajevo, njihov komandant Fortner je došao u Zemaljski muzej i tražio da mu se preda Hagada. Tadašnji direktor muzeja Jozo Petrović i kustos Derviš Korkut su mu rekli da je prije njega došao jedan njemački oficir i odnio knjigu.

Na Fortnerovo pitanje da mu kažu ime oficira odgovorili su mu da nisu smjeli pitati za ime, nakon čega je Fortner otišao.

Interesantna je činjenica da je za vrijeme tog razgovora Hagada stajala na polici iza leđa Joze Petrovića.

Petrović i Korkut su se pobrinuli da Hagada ne padne u ruke Njemaca. Priča je da je gdin. Korkut Hagadu odnio i sakrio je u seoskoj džamiji gdje je i ostala do kraja rata kada je vraćena u muzej.

Početkom rata 1992. godine Zemaljski muzej se našao na prvoj liniji borbi te je tadašnji direktor Narodne banke gdin.

Enver Imamović spasio Hagadu iz muzeja, gdje je nakon provale u Muzej bila bačena na pod, i stavio u trezor Narodne banke gdje je i ostala do kraja rata.

Materijalna vrijednost Hagada je neprocjenjiva naročito za jevrejsku zajednicu u BiH ali i šire.

Iako je pred rat Hagada trebala da ide na izložbu povodom pet vjekova progonstva Židova iz Španije tada je zbog osiguranja procijenjena na sedam miliona dolara, ali se svi stručnjaci slažu da je njena vrijednost neprocjenjiva.    

Sarajevska Hagada danas

Na prijedlog Međunarodnog savjetodavnog komiteta za UNESCO program Memory of the World (Pamćenje svijeta) a na osnovu odluke generalne direktorice UNESCO Irine Bokove, Hagada je u ciklusu 2016-2017 godine. Upisana u Međunarodni registar Pamćenja svijeta.

Danas se Hagada može pogledati u sef sobi koja se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Osmišljena je tako da se u centru nalazi izložbena vitrina za Hagadu, a u zasvođenim nišama u zidovima su izloženi različiti eksponati koji predstavljaju kulturno naslijeđe BiH.

Pročitajte još zanimljivih članaka:

DRUGI UPRAVO ČITAJU

spot_img

Možda vas zanima