Hadži Sinanova tekija u Sarajevu: spomenik vezan uz osmansko osvajanje bagdada
Hadži Sinanova tekija u Sarajevu, poznatija i kao Silahdar Mustafa-pašina tekija, pripada kaderijskom derviškom redu.
Hadži Sinanova tekija, smještena između ulica Sagrdžije, Alija Đerzeleza i Logavine u Sarajevu, predstavlja historijski spomenik izgrađen između 1638. i 1640. godine.
Njezina izgradnja je usko povezana s osmanskim osvajanjem Bagdada 1638. godine pod vodstvom Murata IV.
Poznat kao poštovatelj sufizma, sultan Murat IV bio je svjestan značaja groba Abdul Kadira Gejlanija, osnivača kadrijskog tarikata i potomka Poslanikove loze, u Bagdadu.
Kao izraz zahvalnosti Allahu za osvajanje Bagdada, odlučio je podići kadirijsku tekiju i financirati njezinu gradnju.
Mustafa-paša Silahtar, visoki dužnosnik iz Sarajeva koji je bio u sultanovoj pratnji, predložio je izgradnju tekije u Sarajevu, gradu koji u to vrijeme nije imao takvu tekiju.
Njegov otac, Hadži Sinan, bio je spreman preuzeti ovaj zadatak. Uskoro je stigao ferman s odlukom o gradnji kadirijske tekije u Sarajevu pod vodstvom Mustafinog oca Hadži Sinana.
Prema pretpostavkama, Hadži Sinan, bogati sarajevski trgovac, ili njegov sin Mustafa-paša, koji je služio kao silahdar na dvoru sultana Murata IV, zaslužni su za izgradnju ove tekije.
Hadži Sinanova tekija stoga ne predstavlja samo arhitektonski, već i kulturno-historijski spomenik, svjedočeći o važnim događajima i utjecajima iz vremena Osmanskog Carstva.
Arhitektonska i Kulturna Baština Hadži Sinanove Tekije u Sarajevu
Projektiranje i kaligrafski radovi
Hadži Sinanova tekija, smještena u Sarajevu, djelo je albanskog arhitekte Kasim-age, poznatog po projektiranju nekih od zgrada u carigradskoj palači Topkapi.
Na dvorišnom zidu tekije ističe se kaligrafski rad u obliku rozete promjera gotovo tri metra. Ovaj rad, upisan tehnikom al fresco, sadrži šehadet (“Bog je jedan, a Muhamed je njegov poslanik”) upisan geometrijski 12 puta.
Rad je poznat kao “Sulejmanov pečat”, ispisan u Kjufi pismu, čiji je autor nepoznat.
Struktura i dizajn tekije
Hadži Sinanova tekija se sastoji od nekoliko ključnih prostorija: semahane (prostorije za derviški obred zikr), stana za šejha, musafirhane (prostorije za putnike), i mejdan odaje.
Zanimljivo je da se semahana s mihrabom i musanderom, kuhinja i dodatne prostorije nalaze u zgradi koja je izgrađena od tesanog i lomljenog kamena.
Žbuka je nanesena na plohe od pritesanog kamena, dok su vanjske zidne plohe od klesanog kamena. Ulaz u tekiju je s istoka, iz ulice Sagrdžije, a tlocrt zgrade je u obliku harfa lam, sličnom slovu L.
Kulturni i duhovni značaj
Tekija je bila središte duhovnog i kulturnog života. Uz redovne obrede derviša, ovdje se izučavao tesavuf, a čitana su djela na perzijskom, turskom i arapskom jeziku.
Pjesnici među šejhovima i dervišima Hadži Sinanove tekije, poput šejha Hasana Kaimije Zrinovića, dodatno su obogatili kulturni život tekije.
Historijska uloga u zdravstvu
Zanimljivo je da je zgrada 1768. godine dobila zdravstvenu namjenu, postavši prvi azil za duševne bolesnike, što označava početak organizirane zdravstvene zaštite među muslimanima u Bosni i Hercegovini.
Očuvanje Tekije
Unatoč teškoćama, uključujući dva požara – jedan za vrijeme vojne Eugena Savojskog, a drugi tijekom austro-ugarskog zaposjedanja – Hadži Sinanova tekija ostaje jedina preživjela od sedam tekija u Sarajevu, svjedočeći o bogatoj historiji i kulturi regije.
Hadži Sinanova tekija u Sarajevu predstavlja jedan od posljednjih i najvrednijih spomenika osmanlijske arhitekture u gradu. Zapanjujuće je da je tekija očuvala gotovo isti autentični izgled kakav je imala od svoje izgradnje 1640. godine.
Lokacija i izgradnja
Originalno zamišljena za gradnju na lijevoj obali Miljacke, u Bistriku, planovi za izgradnju tekije su se promijenili nakon što je Hadži Sinan, prema vlastitom snu, osjetio da je pravo mjesto za nju u sjevernom dijelu grada, na desnoj obali Miljacke.
Zemljište je pronađeno na Pirinom Brijegu, u mahali poznatoj kao Vrbanjuša, a kasnije je kupljeno zemljište u Kadi Bali Efendi mahali.
Završetak gradnje
Hadži Sinan, nažalost, nije dočekao završetak gradnje tekije, jer je preminuo prije njenog završetka. Završne radove na tekiji financirao je Mustafa-paša Silahtar, vlastitim sredstvima.
Tekija je dovršena u godini kada je Hadži Sinan umro.
Nacionalni spomenik
Od 2005. godine, ambijentalna cjelina Hadži Sinanove tekije, zajedno sa Sarač Alijinom džamijom i pripadajućim grobljem, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, čime se potvrđuje njezina kulturna i historijska važnost.
Preporučujemo da pročitate:
- Etno selo Raj u raju
- Saburina kuća
- Vidikovac Trebević Sarajevo
- “Sarajevska zima” ugostila je više od 3 miliona posjetilaca
- Sarajevska sinagoga Stari Hram
