At mejdan se prvobitno zvao Sijaset mejdan
At mejdan je danas prelijepi park za odmor s lijeve strane rijeke Miljacke, nekoliko metara od Latinske ćuprije ujedno je prostor koji je možda najviše mijenjao svoju namjenu u historiji, korijene vuče još prije 15. stoljeća.
Vjerovatno ne biste ni pretpostavili koliko historije može stati na tako mali prostor. U najranijem vremenu svog osnivanja korišten je kao mjesto za izvršenje smrtnih kazni.
Prema svojoj svrsi je i dobio ime, Sijaset mejdan. Sijaset je turska riječ koja znači kazna, a mejdan predstavlja praznu veliku površinu ili trg.
O tom periodu nema mnogo zapisa, vjerovatno je zbog svog negativnog značenja i brzo zaboravljen. Kada su se u 15. stojeću tu počeli prodavati konji, pored same svrhe mijenja se i naziv i postaje At mejdan, kako je poznat i danas.
Pored prodavanja konja služio je i kao hipodrom. Na red je došla Bakr – babina džamija, a pored nje mekteb i harem.
Gradnja At mejdana
Prvi put se spominje 1565. godine, a pretpostavlja se da je sagrađena 1544. godine. Nedugo nakon toga sagrađena je i medresa zajedno sa bibliotekom.
Austro-ugarska vladavina je porušila sve što joj se našlo na putu, pa su tako ostaci džamije bili zakopani više od stotinu godinu. No prije nego su je odlučili srušiti koristili su je kao vojni magacin.
Može se reći da je park izgubio na svojoj važnosti, Austro-ugari su ga odlučili spojiti s vojnim trgom, a cjelokupan prostor dobio je ime Trg Franje Josipa, po caru Austro-Ugarske monarhije.
Naposljetku je 1913. godine sagrađen Muzički paviljon, koji svojom unikatnom arhitekturom čini savršenim za odmor u toplim ljetnim noćima uz šum rijeke okružen zelenilom.
Za izgradnju paviljona zaslužan je Josip Pospišil. Stigao je u Sarajevo 1909. godine i odmah počeo proučavati autohtoni stil bosanske gradnje.
Strastveno se borio za očuvanje tradicije i inkorporacije tradicionalnih načina arhitekture što je i evidentno upravo na primjeru Muzičkog paviljona. Kako su se utjecaji i okolnosti u Bosni i Hercegovini mijenjali, tako se nastavilo mijenjati i ime parka.
Između dva svjetska rata nosio je ime po prvom srpskom caru, caru Dušanu, za vrijeme drugog svjetskog rata nosio je ime po književniku Edhemu Mulabdiću.
Kada je grad oslobođen 1945. godine ponovo nosi ime po Dušanu silnom, i najzad za vrijeme okupacije Sarajeva 1993. godine vraćeno mu je ime At Mejdan.
At Mejdan danas
Danas se At Mejdan smatra arheološkim područjem i nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.
Početak istraživanja područja počinje 2004. godine i otkriveno je da se par metara pod zemljom nalaze ostaci upravo Bakr-babine džamija.
Grad je odlučio pokušati vratiti stari izgled At Mejdanu pa je tako džamija s mektebom ponovo sagrađena, ali je medresa zauvijek ostala zatočena pod temeljima današnje zgrade ”Papagajke”.
At Mejdan je važan urbani prostor koji služi kao popularno mjesto okupljanja lokalnog stanovništva, ali i turista. Nalazi se u blizini brojnih značajnih sarajevskih znamenitosti, uključujući Baščaršiju, Gazi Husrev-begovu džamiju, i Stari Grad.
Bez obzira kroz šta je sve prošao, At Mejdan će kod današnjih Sarajlija zauvijek biti zapamćen kao mjesto prvih šetnji, izlazaka, poljubaca ali i teških rastanaka.
Okolina At Mejdana je također poznata po svojoj arhitekturi, trgovinama, kafićima i restoranima, koji nude širok izbor tradicionalnih bosanskih jela i pića.
Ova mješavina tradicionalnog i modernog čini At Mejdan ne samo mjestom susreta i odmora, već i mjestom gdje se mogu iskusiti različiti aspekti bosanske kulture i historije.
At Mejdan ostaje jedan od ključnih simbola Sarajeva, predstavljajući gradsku prošlost i sadašnjost, te kontinuirano doprinosi kulturnoj i društvenoj dinamici grada.
Njegova uloga kao središta javnog života i kulture čini ga nezaobilaznim mjestom za sve koji žele doživjeti autentični duh Sarajeva.
Upoznajte Sarajevo uz ove članke:
- Vidikovac Sarajevo
- Hoteli Sarajevo
- Aerodrom Sarajevo
- Taxi Sarajevo
- Vladimir Perić Valter
- Safvet-beg Bašagić (alias Mirzet Safvet)
- Priča o braći Morić: Ko je bila porodica Morić?
- Eugen Savojski
