Otkrijte koja su to najbolja mjesta u Sarajevu za posjetitit!
Jedan od najljepših gradova u Evropi je Sarajevo. Iz godine u godinu glavni grad Bosne i Hercegovine posjećuju turisti iz cijeloga svijeta.
Zovu ga i evropskim Jeruzalemom jer se ovdje spajaju različite religije i nacije. U isto vrijeme možete čuti crkvena zvona i ezan.
Osim crkva i džamija, postoje i sinagoge koje su također ostavile veliki trag u historiji ovoga grada. Najbolje o tome govori čuvena Sarajevska hagada koja je izložena u Zemaljskom muzeju.
Potiče iz srednjovjekovne Španije, a u Sarajevo su je donijeli protjerani Jevreji Sefardi.
Ljepota Sarajeva, kao i raznolika kultura, čini ga jednim od najpoželjnijih turističkih odredišta.
Najbolja mjesta u Sarajevu ne možemo nabrojati samo na prstima ruka jer kako biste u potpunosti iskusili sve čari koje nosi evropski Jeruzalem morate malo više vremena odvojiti.
” Na ovom svijetu postoji mnogo gradova sa imenom Saraj… Ali, ovaj bosanski, obedemljeni grad Sarajevo je najnapredniji, ljepši i živahniji od svih.” – Evlija Čelebija
Sarajevska Baščaršija
Simbol, centar i srce Sarajeva je Baščaršija. Ako ste u Sarajevu a niste posjetili čuvenu Baščaršiju kao i da niste nikako bili u ovom gradu.
Baščaršija je izgrađena za vrijeme osmanske vladavine na ovim prostorima. Imala je veliki značaj za trgovinu i zanatlije. Zbog toga što su postojale razne trgovine i tako se jačao privredni i ekonomski razvoj Sarajeva.
U jednom periodu postojalo je skoro 12.000 trgovina u Baščaršiji, od toga 80 zanata po kojim su ulice u čaršiji bile organizirane. Danas su također prisutne zanatske trgovine čime se njeguje i čuva tradicija čaršije.
Osim trgovina na Baščaršiji postoje i druge prepoznatljive građevine. Najpoznatiji je Sebilj koji se nalazi u središnjem dijelu čaršije.
Prvobitni Sebilj je izgrađen 1753. godine ali nakon velikog požara koji je zahvatio skoro cijelo Sarajevo njegovi ostaci su porušeni. Tek 1913. godine izgrađen je Sebilj koji je i dan danas prisutan na čaršiji.
Ovaj dio se također naziva i trgom golubova zbog toga što se svakodnevno skupljaju golubovim kako bi ih nahranili razni prolaznici i turisti.
Šetnjom kroz Baščaršiju uočit ćete i ime Gazi Hurev – beg. On je jedan od najznačajnijih osoba za histoiriju grada.
Za njegovo vrijeme izgrađena je džamija, medresa, biblioteka, hanikah, Gazi Husrev-begov hamam, Gazi Husrev-begov bezistan, Morića han i Sahat kulu, te niz drugih objekata.
Ako želite iskusiti dašak osmanlijske kulture i jednog značajnog historijskog perioda onda je dovoljna šetnja kroz srce Sarajeva.
Pored prepoznatljivih objekata na glavnoj čaršiji neophodno je da barem popijete kafu ili pojedete sarajevske ćevape.
Kada se zaputite na Baščaršiju uvjerit ćete se zašto je ovo simbol glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Sarajevska vijećnica
Jedna od ulica iz Baščaršije vodi prema Sarajevskoj vijećnici. Izgrađena u prepoznatljivom austrougarskom stilu ovo je jedna od znamenitosti koje su postale dio Sarajeva.
U istom pseudo – maurskom stilu izgrađena je većina objekata u Sarajevu, ali i u ostatku BiH koje je ostavila austrougarska vlast.
Za Sarajevsku vijećnicu smatra se da je simbol ovog vremena u cijeloj državi. Prvi projekat je uradio Karlo Paražik. No, tadašnjem ministru Benjaminu Kalaju se nije svidio pa je izradu novog projekta povjerio Alexandru Witteku.
Uzor u izradi zgrade mu je bila džamija Kemala II i zbog toga je često odlazio u Kairo. Nakon iznenadne smrti Witteka, završetak projekta je povjeren Ćirilu M. Ivekoviću. Izgradnja je trajala od 1892. do 1894. godine. Gradska vijećnica je zvanično otvorena 1896. godine.
Ratna razaranja nisu ni zaobišla Sarajevsku vijećnicu. Pa je tako obnovljena zgrada otvorena 9. maja 2014. godine.
Od obnove Sarajevska Vijećnica služi za više stvari:
- Sjedište Gradske uprave Sarajeva
- Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH
- Kulturni sadržaji javnog karaktera
- Ostali sadržaji (restoran, postrojenja grijanja i klimatizacije
Trebevićka žičara
Trebevićka žičara pružit će vam najbolji pogled na grad Sarajevo. U blizini Sarajevske vijećnice možete se zaputiti na Sarajevsku ili Trebevićku žičaru te priuštiti bolji pogled na sve ljepote ovoga grada.
Sarajlije je nazivaju i uspinjačom, a nakon rata prvi put je puštena u pogon 2018. godine na radost mnogih.
Svakim danom od 09:00 do 17:00 možete koristiti usluge famozne žičare. Za sve državljane BiH dvosmjerna karta košta 6 KM, dok za turiste košta 20 KM.
Žičara će vas odvesti do pluća grada, u prirodu za samo osam minuta. Na Trebeviću također možete uživati u nestvarnoj prirodi i pogledu, kao i prošetati ili popiti kafu.
Mostovi na Miljackoj
Miljacka je jedna od rijeka koje prolaze kroz Sarajevo. Na njoj su izgrađeni mnogi mostovi koji su smješteni uz šetnicu koja je u blizini Sarajevske Vijećnice.
Većina mostova su se izgradili za vrijeme osmanskog perioda. Šetnja uz ovu rijeku pomoći će vam da bolje upoznate ovaj mistični grad. Najviše se ističe Latinska ćuprija i ovo je ujedno jedan od najstarijih mostova u Sarajevu.
Kroz vremena izgled mosta se mijenjao, od drvenog do sada kamenog mosta sa više lukova. Most je tada povezivao desnu obalu Miljacke sa dijelom grada gdje je stanovalo većinski kršćansko stavništvo koje je u narodu bilo poznato kao Latinluk. Zbog toga je dobila naziv Latinska ćuprija.
U blizini mosta je izvršen 1914. godine atentat na Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Nakon historijskog događaja jedno vrijeme je stajao spomenik u njihovu čast na mostu koji je porušen 1918. godine.
No, Latinska ćuprija nije uvijek nosila ovaj naziv. U periodu između dva svjetska rata pa sve do rata u BiH most je nosio naziv Gavrila Principa, mladić koji je izvršio atentat na austorugarskog prijestolonasljednika i njegovu suprugu. Tek 1992. godine vraćen je stari naziv koji se i danas koristi.
Pored Latinske ćuprije posebno se izdvajaju i Šeher-Ćehajinu ćuprija, nalazi se pored Vijećnice, i most urađen u savremenom stilu Festina Lente koji smješten pokraj Akademije likovne umjetnosti.
Jedini u cjelosti sačuvan most iz osmanskog perioda je Kozija ćuprija. Izgrađena je u 16. vijeku na Carskoj džadi tj. put koji je vodio iz Sarajeva do tadađnjeg središta Osmanskog carstva Istanbula. Nalazi se u kanjonu rijeke Miljacke, tri kilometra istočno od Sarajeva.
Svi mostovi koji se nalaze duž rijeke Miljacke su posebni i razlikuju se međusobno. Svaki od njih krije posebnu priču i značaj.
Ukoliko ste u Sarajevu obavezno se zaputite prema mostovima koji spajaju dvije obale Sarajeva.
Ferhadija
Glavna šetnica u Sarajevu je Ferhadija prostire se od Vjećne vatre pa sve do samog ulaza na Baščaršiju.
Na samoj granici između Ferhadije i Baščaršije na ulici je uklesano ”Sarajevo meeting of cultures” jer savršeno prikazuje sliku višekulturalnog grada. Na jednoj strani osjetite duh orijenta, a na drugoj osjetite evropski austrougarski stil.
Na Ferhadiji se danas nalazi veliki broj kafića, restorana, trgovina ali i značajnih znamenitosti. Posebno se izdvaja Katedrala Srca Isusova. Izgrađena je 1889. godine.
Trg ispred katedrale naziva se fra Grge Martića i na njemu je spomenik izgrađen papi Ivanu Pavli II koji je prilikom posjete Sarajevu 1997. godine održao misu na Koševu.
Fehadija nosi ime po Ferhad – begu koji je živio u 16. vijeku. U istoj ulici je izgradio istoimenu džamiju koja je neizostavna prilikom posjete Sarajevu.
Šetnja Ferhadijom na najbolji način će vam prikazati energiju Sarajeva. Uvijek je ispunjena prolaznicima koji ili obavljaju svakodnevne obaveze ili uživaju ispijajući kafe na poznatom sarajevskom šetalištu.
Jedna od gradskih tržnica je također smještena uz šetalište na Ferhadiji.
Žuta tabija
Za sve zaljubljenike u dobar pogled na grad i historijske građevina Žuta tabija je savršeno mjesto. Nalazi se na litici Jekovac i zbog toga je mnogi nazivaju Jekovačka tabija. Ona je jedna od utvrda koje su činile odbrambeni bedem oko starog grada Vratnika.
U gradu se nalazi i Bijela tabija koja je služila za odbranu grada.
No, nakon što je Eugen Savojski 1697. godine došao u Sarajevo ispostavilo se da Bijela tabija nije dovoljna za odbranu grada.
Stoga, tadašnji bosanski namjesnik Gazi Ahmed – paša Rustempašić Skopljak počinje sa gradom bedema oko Vratnika 1729. godine.
Odbrambeni zid na krajevima je imao izgrađeno 5 bastiona od kojih je jedan Žuta tabija. Ona je dobila ime po boji kamena od kojeg je sagrađena. Utvrda je izgubila svoju primarnu funkciju nakon dolaska Austro – Ugarske Monarhije.
Danas ona prvenstveno služi za prelijep pogled na cijelo Sarajevo. Pregledan i nestvaran pogled čine je jednim od najomiljenijih sarajevskih vidikovaca.
Žuta tabija je posebno značajna za vrijeme mjeseca Ramazana jer se s tog mjesta puca top koji označava početak iftara tj. prekid cjelodnevnog posta.
Vječna vatra
U Sarajevu je prisutno mnogo spomenika posvećenim antifašizmu i borcima koji su dali svoje živote za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Od tih spomenika posebno se izdvaja Vječna vatra. Nalazi se na ulazu u samu ulicu Ferhadiju. Izgrađena je 6. aprila 1946. godine tačno na prvu godišnjicu oslobođenja Sarajeva od njemačke okupacije.
Vječna vatra gori u čast svim poginulim borcima za vrijeme okupacije grada u Drugom svjetskom ratu.
Sarajevo nudi još mnogo odličnih lokacija koje će vam pružiti jedinstveno iskustvo i zbog kojih ćete se opet vratiti u ovaj grad.
Osim prelijepih građevina koje pričaju o bogatoj kulturi i historiji u Sarajevu osjećat ćete se kod kuće jer su svi dobrodošli.
Također, kući se nećete vratiti praznog stomaka jer od ćevapa pa do drugih tradicionalnih jela vaš boravak u Sarajevu će biti potpuno i jedinstveno iskustvo.
Preporučujemo da pročitate i ove članke:
- SVRZINA KUĆA
- VRELO BOSNE I VELIKA ALEJA
- SARAJEVSKI TRAMVAJ
- SABORNA CRKVA ROĐENJA PRESVETE BOGORODICE
- Zašto posjetiti Konjic
- Izletišta u Mostaru
- Popularne znamenitosti u Tuzli
